NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

EKONOMIJAObjavljeno: 13.09.2011

EU je dosad dao oko 100 milijuna eura za zaštitu okoliša u Hrvatskoj

Politika zaštite okoliša predstavlja jedan od najvećih socijalnih i ekonomskih izazova našeg vremena. Ako želimo postići i održati kvalitetu života za nas i generacije koje će tek doći, tim se izazovom treba baviti na sveobuhvatan način. Od ranih 1970-ih Europa je čvrsto opredijeljena prema zaštiti okoliša: zaštita kvalitete zraka i vode, očuvanje resursa i zaštita biološke raznolikosti, odlaganje otpada te kontrola aktivnosti koje negativno utječu na okoliš samo su neka od područja u kojima Unija aktivno djeluje i na razini država članica i na međunarodnoj sceni.

Istraživanje, rezultate kojeg je Europska komisija objavila ovo ljeto (lipanj 2011.), pokazuje da je kod više od 90% ispitanika u svakoj od država članica pitanje okoliša izvor ozbiljne osobne zabrinutosti. Većina europskih građana misli da učinkovitije korištenje prirodnih resursa i zaštita okoliša mogu potaknuti gospodarski rast u EU. Izvješće također sadrži snažan mandat za akciju EU: unatoč gospodarskoj krizi gotovo 9 od 10 građana smatra da bi se sredstva EU trebala dodjeljivati kao potpora aktivnostima sklonim okolišu. Postoji i velika potpora zakonodavstvu na razini EU: 8 od 10 građana slaže se da je zakonodavstvo EU potrebno kako bi se zaštitio okoliš u njihovoj zemlji. Nakon gotovo dvije godine provedene u Hrvatskoj siguran sam da i građani Hrvatske dijele vrijednosti i zabrinutosti koje su izrazili građani u EU. Već 2006. godine Europska komisija i Hrvatska prihvatile su se dugotrajnog i zahtjevnog posla usklađivanja zakona u sektoru okoliša. Podloga je bila dobra, ali pred nama je bilo i mnoštvo izazova. Mnogi od njih bili su posljedica visokih standarda zaštite okoliša koje je postavila Europska unija. Unatoč pozitivnom nasljeđu zaštite okoliša Hrvatskoj su potrebna prijelazna razdoblja kako bi mogla ispuniti europske standarde (to jest, kako bi bila potpuno usklađena s tim standardima kasnije od dana pristupanja). Ali ako je Hrvatska već imala solidnu količinu zakona o zaštiti okoliša, zbog čega smo se ipak morali upustiti u dugotrajan i naporan posao usklađivanja koji je dovršen u prosincu 2010.?

Članstvo u EU donosi prava, ali i obveze. Mnogo je novih pravila koja države članice EU i Hrvatska kao nova država članica moraju poštivati. Europski zakoni obuhvaćaju mnoga područja, uključujući zaštitu okoliša. Okoliš nije, kako to mnogi zamišljaju, samo briga ljudi koji vole drveće, ptice i ribe. To je kompleksno područje koje obuhvaća resurse našeg planeta i način na koji živimo na tom našem relativno malom planetu. Riječ je o zaštiti vrsta i biološke raznolikosti, ali i o poljoprivredi, klimatskim promjenama, kemikalijama, čistoj vodi, zagađenju - a to je i ekonomsko pitanje, pitanje novih radnih mjesta i novca. Europska unija postavlja ambiciozne ciljeve zaštite okoliša koje su dogovorile i koje provode države članice. Postavljeni su standardi kvalitete zraka, odlaganja otpada, zaštite voda, zaštite prirode, kontrole industrijskog zagađenja, zaštite od štetnog djelovanja kemikalija, razine buke, nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja. Svi ti standardi primjenjivat će se i na Hrvatsku, što povlači i nužnost znatnih ulaganja. Hrvatske nacionalne vlasti procijenile su da će biti potrebno oko 10 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja kako bi se Hrvatska u potpunosti uskladila sa zakonodavstvom EU u području zaštite okoliša. Krajnji ishod će, međutim, biti to da svi građani proširenog EU imaju kvalitetu života kakvu žele i zaslužuju. S proširenjem isti se (strogi) standardi jednako primjenjuju u "starim" i u "novim" državama članicama. U pretpristupnom razdoblju Hrvatske EU je izdvojio više od 100 milijuna eura za područje zaštite okoliša. Gradovi Karlovac, Slavonski Brod, Drniš i Knin obnavljaju svoje sustave kanalizacije i grade postrojenja za obradu otpadnih voda. Istarska, Primorsko-goranska i Šibensko-kninska županija finaliziraju pripreme za gradnju centara za odlaganje otpada te zatvaranje ili sanaciju postojećih odlagališta.

Kao država članica Europske unije Hrvatska će biti u mogućnosti koristiti mnogo veće iznose novca. Znatan dio strukturnih fondova EU utrošit će se za poboljšanje stanja okoliša. Time će se poboljšati uvjeti života i stvoriti mogućnosti za ulaganja i nova radna mjesta. Dopustite mi da vam dam jedan primjer iz države članice EU: u Celju, na području Savinje u susjednoj Sloveniji, izgrađen je regionalni centar za odlaganje otpada. Centar koristi visoku tehnologiju za razvrstavanje otpada i njegov efikasni sustav prihvaća i obrađuje otpad iz 31 općine s oko 250.000 stanovnika. Uvođenje učinkovite tehnologije obrade otpada rezultiralo je poboljšanjem kvalitete zraka i čišćim okolišem. Projektu vrijednom 43 milijuna eura kohezijski fond EU pridonio je iznosom od 20,33 milijuna eura. Hrvatska će morati uložiti mnogo napora kako bi identificirala i adekvatno pripremila tako velike projekte čija se vrijednost često mjeri u milijunima eura. Važan dio zakonodavstva EU vezan je i uz sudjelovanje građana u procesima odlučivanja. Kad je riječ o okolišu, hrvatski građani imaju iznimno visoko razvijenu razinu svijesti. U tom području civilno društvo ima važnu komplementarnu ulogu u procesu odlučivanja jer ima pravo i odgovornost biti uključeno u konzultacije te u osmišljavanje i provedbu razvojnih politika. Stoga je uloga javnosti da postane učinkovit instrument poboljšanja politika koje se odnose na okoliš i realizacije održivog razvoja. Ključno je razvijati partnerstvo između civilnog i javnog sektora. Suradnja građana s institucijama EU, nacionalnom, regionalnom i lokalnom upravom iznimno je važna. Put suradnje, iako prepun izazova, u konačnici donosi mnogo dobrobiti. Javnosti koja je svjesna i osviještena u pitanjima zaštite okoliša potrebna je snažna uprava sposobna odgovoriti na izazove tako kompleksnog sektora i zakonodavstva koje se stalno razvijaja i mijenja na razini EU. Hrvatska je uprava tijekom pristupnog procesa znatno ojačana te se dalje osnažuje i nakon završetka pregovora. To je vidljivo ne samo po broju ljudi koji rade u javnim tijelima koja primjenjuju i provode zakone, već i u organizacijskim i strukturnim promjenama kroz koje su prošla mnoga od tih tijela. Kako se Hrvatska približava i integrira u EU, vidjet ćemo da se sve više tih promjena redovito događa jer ne smijemo zaboraviti da su zakoni korisni jedino ako se efikasno primjenjuju. 

 

Izvor: poslovni.hr

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju 2023.)(na kraju 2023.)

(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
InterCapital Global Technology - klasa B A +42,64%  5
OTP indeksni A +31,15%  4
Capital Breeder +29,68%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,08160 0,00
-0,36%
GBP
0,85768 0,00
-0,09%
CHF
0,98110 0,00
0,01%
JPY
163,52000 -0,88
-0,54%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,81 €
26.03.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 28.03. 13:45  2828,58
-13,83
-0,49
CROBEX10* 28.03. 13:39  1713,12
-3,24
-0,19
CROBEX10tr* 28.03. 13:39  1862,31
-3,53
-0,19
ADRIAprime* 28.03. 13:45  1917,64
-5,94
-0,31
CROBISTR* 27.03. 16:31  172,7653
0,08
0,05
CROBIS* 27.03. 16:31  96,038
0,01
0,01
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (13:50:00 28.03.2024)
(13:50:00 28.03.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KOEI
266,00 €
0,76%
268.126,00 €
MONP
8,00 €
-4,19%
178.868,25 €
HPB
230,00 €
-0,86%
126.370,00 €
7SLO
27,14 €
0,11%
111.213,23 €
HT
30,30 €
-0,33%
102.961,60 €
RIVP
5,12 €
-0,78%
82.297,86 €
7BET
13,87 €
0,65%
69.300,84 €
KODT
1.340,00 €
-2,90%
64.260,00 €
ADRS2
60,40 €
0,33%
60.996,00 €
ZABA
18,20 €
0,00%
51.339,80 €
Redovni dionički promet:   
1.308.152,49 €
Redovni obveznički promet:   
0 €
Sveukupni promet:   
3.093.152,49 €