- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 25.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 28.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 28.03.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 27.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas crveni, promet uvećan
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 27.03.2024 Za energetsku obnovu višestambenih zgrada u 2024. godini 200 mil. eura
- 27.03.2024 Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u ožujku
- 27.03.2024 Slijedi desetljeće ulaganja u željezničku infrastrukturu
- 27.03.2024 HGK predlaže poseban zakon za investicije u obnovljive izvore energije
- 26.03.2024 Portugal s ′povijesnim′ proračunskim viškom u 2023.
SUSRET GUVERNERA Objavljeno: 22.03.2016
Ekonomski rast i dalje ćemo podupirati monetarnim popuštanjem
Podijeli sadržaj: | ||||
Četvrtu godinu zaredom Lider na dvodnevnoj konferenciji u Rovinju okuplja čelne ljude središnjih banaka regije, a ovogodišnji susret koji se održava od 31. ožujka do 1. travnja, otvara guverner Češke narodne banke Miroslav Singer.
Ususret konferenciji, na kojoj o monetarnoj politici govore guverneri BiH, Slovenije, Srbije, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore, s guvernerom Singerom Lider je razgovarao o ulozi središnje banke u rastu češkog gospodarstva, ulasku u eurozonu, stanju u regiji i odrednicama monetarne politike u budućnosti.
Češko gospodarstvo bilo je među najbrže rastućima u Europskoj uniji prošle godine. Što je najviše doprinijelo rastu?
2015. je bila jedna od najuspješnijih godina u povijesti češkog gospodarstva. Oporavak, koji je krenuo godinu ranije, zahuktao se i stopa rasta dosegla je 4,3 posto. Osim ekspanzivne monetarne politike i pada cijene energenata, oporavku je doprinijelo i povlačenje sredstava iz EU fondova. Uz veću potrošnju poduzeća i građana, raste cijelo gospodarstvo. Poboljšani ekonomski izgledi doveli su do oporavka investicija privatnog sektora, koje su postale jedan od glavnih faktora rasta. Po prvi puta nakon dugo vremena, zabilježili smo rastući optimizam kućanstava, što je rezultiralo rastom maloprodaje u svim kategorijama dobara.
Koja je bila uloga središnje banke u tom procesu, puno se raspravljalo o vašoj politici slabljenja krune...
Kao što sam spomenuo, jedan od glavnih faktora rasta bila je politika monetarnog popuštanja Češke narodne banke. U zadnje dvije i pol godine tečaj smo koristili kao instrument monetarne politike. Zahvaljujući slabljenju krune, izbjegli smo prijeteću deflaciju i potaknuli ekonomski oporavak. Iako je većinu 2015. godine stopa inflacije bila dosta ispod ciljane razine, početkom ove godine bila je među najvišima u Europskoj uniji. Da 2013. nismo počeli sa slabljenjem krune, inflacija bi otišla ispod minus dva posto, a vjerojatno bi i sad bila negativna. Stabilan ekonomski rast počivao je na monetarnom popuštanju slabljenjem krune i niskim kamatnim stopama, fiskalnoj disciplini, snažnijem povlačenju EU sredstava i jačanju osobne potrošnje.
Vaše ranije prognoze o gospodarskom oporavku pokazale su se točnima, jeste li jednako optimistični i kada govorimo o ovoj godini?
Prema posljednjim prognozama Češke narodne banke, u ovoj godini će rast gospodarstva usporiti na 2,7 posto, prvenstveno zbog pada državnih investicija financiranih iz EU fondova. Ekonomski rast i dalje ćemo podupirati monetarnim popuštanjem, a doprinijet će mu i pad cijena nafte, te jačanje inozemne potražnje.
Koji su glavni ciljevi monetarne politike u idućem razdoblju?
Češka narodna banka ima ustavnu obvezu očuvanja stabilnosti cijena i to se neće promijeniti. Ono što smo promijenili u studenom 2013., bili su instrumenti koje smo upotrijebili kako bismo očuvali tu stabilnost. Do kraja 2012. glavni alat za ublažavanjam monetarne politike bile su kamatne stope, a nakon što smo to iscrpili, okrenuli smo se slabljenju krune. Ovu politiku napustit ćemo tek kad se stvore uvjeti za dostizanje ciljane stope inflacije od dva posto. Kao što smo i objavili početkom veljače, to se neće dogoditi prije 2017. godine. Kao i većina središnjih banaka, fokusiramo se na očuvanje stabilnosti cijena. Prema našim posljednjim prognozama kamatne stope ostat će na niskim razinama, a tečaj će se upotrebljavati kao instrument monetarnog popuštanja do kraja 2016. godine. Prema predviđanjima, inflacija će rasti te doseći cilj od dva posto u prvoj polovici godine, nakon čega će se kretati neznatno iznad te stope.
Kao najraniji mogući datum pristupanja Češke eurozoni spominjala se 2020. godina, je li se što promijenilo po tom pitanju?
U svjetlu Maastrichtških kriterija za ulazak u monetarnu uniju i ranije najave vlade kako Češka neće ući u Europski tečajni mehanizam (ERM II) tijekom ove godine, najraniji mogući datum za ulazak u eurozonu je 2020. godina. Sam ulazak politička je odluka.
Prema istraživanju Eurobarometra iz travnja 2015., 29 posto Čeha bilo je za uvođenje eura, dok je 70 posto bilo protiv. Hoće li se održati referendum o ovom pitanju?
Hoće li doći do raspisivanja referenduma, ovisi o vlasti, no pitanje ulaska u eurozonu trenutno nije najvažnije političko pitanje u zemlji.
Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni prije usvajanja eura?
Spremnost Češke za usvajanje eura poboljšala se u odnosu na prijašnje godine. U skladu smo s kriterijima konvergencije koji se odnose na stabilnost cijena, proračun i dugoročne kamatne stope. Kriterije za pristup ERM II nismo ispunili.
Što će prema vašem mišljenju obilježiti ekonomska kretanja u regiji Jugoistočne Europe u ovoj godini?
Oporavak u regiji će se nastaviti, a stope rasta ovisiti će od zemlje do zemlje. Najveći rizici su politička nestabilnost, nekonzistentne ekonomske politike i eskalacija izbjegličke krize. Većina zemalja u regiji visoko je eurizirana što ograničava učinkovitost monetarne politike.
Mnoge su se zemlje regije, uključujući i Hrvatsku, bile primorane naći rješenja za zadužene u švicarskom franku. Kako je Češka riješila tu situaciju?
U Češkoj zanemariv udio stanovništva ima kredite u stranoj valuti. Volatilnost švicarskog franka stoga nije imala utjecaj na češka kućanstva, pa stoga nije bilo potrebe ni za mijenjanjem ekonomske politike ni posebnim nadzorom financijskog tržišta.
Više o Susretu guvernera regije doznajte na: http://lider.media/guverneri-2016/
Ususret konferenciji, na kojoj o monetarnoj politici govore guverneri BiH, Slovenije, Srbije, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore, s guvernerom Singerom Lider je razgovarao o ulozi središnje banke u rastu češkog gospodarstva, ulasku u eurozonu, stanju u regiji i odrednicama monetarne politike u budućnosti.
Češko gospodarstvo bilo je među najbrže rastućima u Europskoj uniji prošle godine. Što je najviše doprinijelo rastu?
2015. je bila jedna od najuspješnijih godina u povijesti češkog gospodarstva. Oporavak, koji je krenuo godinu ranije, zahuktao se i stopa rasta dosegla je 4,3 posto. Osim ekspanzivne monetarne politike i pada cijene energenata, oporavku je doprinijelo i povlačenje sredstava iz EU fondova. Uz veću potrošnju poduzeća i građana, raste cijelo gospodarstvo. Poboljšani ekonomski izgledi doveli su do oporavka investicija privatnog sektora, koje su postale jedan od glavnih faktora rasta. Po prvi puta nakon dugo vremena, zabilježili smo rastući optimizam kućanstava, što je rezultiralo rastom maloprodaje u svim kategorijama dobara.
Koja je bila uloga središnje banke u tom procesu, puno se raspravljalo o vašoj politici slabljenja krune...
Kao što sam spomenuo, jedan od glavnih faktora rasta bila je politika monetarnog popuštanja Češke narodne banke. U zadnje dvije i pol godine tečaj smo koristili kao instrument monetarne politike. Zahvaljujući slabljenju krune, izbjegli smo prijeteću deflaciju i potaknuli ekonomski oporavak. Iako je većinu 2015. godine stopa inflacije bila dosta ispod ciljane razine, početkom ove godine bila je među najvišima u Europskoj uniji. Da 2013. nismo počeli sa slabljenjem krune, inflacija bi otišla ispod minus dva posto, a vjerojatno bi i sad bila negativna. Stabilan ekonomski rast počivao je na monetarnom popuštanju slabljenjem krune i niskim kamatnim stopama, fiskalnoj disciplini, snažnijem povlačenju EU sredstava i jačanju osobne potrošnje.
Vaše ranije prognoze o gospodarskom oporavku pokazale su se točnima, jeste li jednako optimistični i kada govorimo o ovoj godini?
Prema posljednjim prognozama Češke narodne banke, u ovoj godini će rast gospodarstva usporiti na 2,7 posto, prvenstveno zbog pada državnih investicija financiranih iz EU fondova. Ekonomski rast i dalje ćemo podupirati monetarnim popuštanjem, a doprinijet će mu i pad cijena nafte, te jačanje inozemne potražnje.
Koji su glavni ciljevi monetarne politike u idućem razdoblju?
Češka narodna banka ima ustavnu obvezu očuvanja stabilnosti cijena i to se neće promijeniti. Ono što smo promijenili u studenom 2013., bili su instrumenti koje smo upotrijebili kako bismo očuvali tu stabilnost. Do kraja 2012. glavni alat za ublažavanjam monetarne politike bile su kamatne stope, a nakon što smo to iscrpili, okrenuli smo se slabljenju krune. Ovu politiku napustit ćemo tek kad se stvore uvjeti za dostizanje ciljane stope inflacije od dva posto. Kao što smo i objavili početkom veljače, to se neće dogoditi prije 2017. godine. Kao i većina središnjih banaka, fokusiramo se na očuvanje stabilnosti cijena. Prema našim posljednjim prognozama kamatne stope ostat će na niskim razinama, a tečaj će se upotrebljavati kao instrument monetarnog popuštanja do kraja 2016. godine. Prema predviđanjima, inflacija će rasti te doseći cilj od dva posto u prvoj polovici godine, nakon čega će se kretati neznatno iznad te stope.
Kao najraniji mogući datum pristupanja Češke eurozoni spominjala se 2020. godina, je li se što promijenilo po tom pitanju?
U svjetlu Maastrichtških kriterija za ulazak u monetarnu uniju i ranije najave vlade kako Češka neće ući u Europski tečajni mehanizam (ERM II) tijekom ove godine, najraniji mogući datum za ulazak u eurozonu je 2020. godina. Sam ulazak politička je odluka.
Prema istraživanju Eurobarometra iz travnja 2015., 29 posto Čeha bilo je za uvođenje eura, dok je 70 posto bilo protiv. Hoće li se održati referendum o ovom pitanju?
Hoće li doći do raspisivanja referenduma, ovisi o vlasti, no pitanje ulaska u eurozonu trenutno nije najvažnije političko pitanje u zemlji.
Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni prije usvajanja eura?
Spremnost Češke za usvajanje eura poboljšala se u odnosu na prijašnje godine. U skladu smo s kriterijima konvergencije koji se odnose na stabilnost cijena, proračun i dugoročne kamatne stope. Kriterije za pristup ERM II nismo ispunili.
Što će prema vašem mišljenju obilježiti ekonomska kretanja u regiji Jugoistočne Europe u ovoj godini?
Oporavak u regiji će se nastaviti, a stope rasta ovisiti će od zemlje do zemlje. Najveći rizici su politička nestabilnost, nekonzistentne ekonomske politike i eskalacija izbjegličke krize. Većina zemalja u regiji visoko je eurizirana što ograničava učinkovitost monetarne politike.
Mnoge su se zemlje regije, uključujući i Hrvatsku, bile primorane naći rješenja za zadužene u švicarskom franku. Kako je Češka riješila tu situaciju?
U Češkoj zanemariv udio stanovništva ima kredite u stranoj valuti. Volatilnost švicarskog franka stoga nije imala utjecaj na češka kućanstva, pa stoga nije bilo potrebe ni za mijenjanjem ekonomske politike ni posebnim nadzorom financijskog tržišta.
Više o Susretu guvernera regije doznajte na: http://lider.media/guverneri-2016/
Izvor: liderpress.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 25.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 28.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 28.03.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 27.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi i danas crveni, promet uvećan
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 27.03.2024 Za energetsku obnovu višestambenih zgrada u 2024. godini 200 mil. eura
- 27.03.2024 Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u ožujku
- 27.03.2024 Slijedi desetljeće ulaganja u željezničku infrastrukturu
- 27.03.2024 HGK predlaže poseban zakon za investicije u obnovljive izvore energije
- 26.03.2024 Portugal s ′povijesnim′ proračunskim viškom u 2023.
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 10:34 | 2826,76 | -15,65 |
-0,55 |
|
CROBEX10* | 28.03. 10:34 | 1707,53 | -8,83 |
-0,51 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 10:34 | 1856,24 | -9,60 |
-0,51 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 10:31 | 1913,44 | -10,14 |
-0,53 |
|
CROBISTR* | 27.03. 16:31 | 172,7653 | 0,08 |
0,05 |
|
CROBIS* | 27.03. 16:31 | 96,038 | 0,01 |
0,01 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
181.322,00 € |
RIVP | 5,10 € |
-1,16% |
56.844,90 € |
HPB | 236,00 € |
1,72% |
44.752,00 € |
7BET | 13,81 € |
0,22% |
44.661,54 € |
ZABA | 18,20 € |
0,00% |
30.503,90 € |
SPAN | 48,30 € |
0,84% |
28.721,00 € |
KODT | 1.350,00 € |
-2,17% |
22.730,00 € |
PODR | 160,00 € |
0,31% |
16.158,00 € |
ATGR | 57,00 € |
-2,56% |
11.400,00 € |
DLKV | 2,40 € |
0,00% |
10.310,40 € |
Redovni dionički promet: | 497.610,84 € |
Redovni obveznički promet: | 0 € |
Sveukupni promet: | 1.017.610,84 € |