FONDOVI INFO 0800 600 700
SAKRIJ OGLAS [X]

Vijesti

EK pokazala slabost u rješavanju posljedica financijske krize

NAJČITANIJE

FONDOVI

TRŽIŠTE KAPITALA

EKONOMIJA

KOMPANIJE

DOGAĐAJI

REVIZORI Objavljeno: 27.01.2016

EK pokazala slabost u rješavanju posljedica financijske krize

Europska komisija pokazala je slabost u rješavanju problema koje je generirala financijska kriza, zaključili su europski revizori u ocjeni Komisijina upravljanja programima financiranja pet zemalja Europske unije.

Mađarska, Irska, Latvija, Portugal i Rumunjska nisu jednako tretirani, konstatirali su revizori u izvješću predstavljenom u utorak u Bruxellesu.

"U nekim su programima uvjeti za pomoć bili manje strogi pa ih se lakše ispunjavalo. Tražene strukturne reforme nisu uvijek bile srazmjerne problemima s kojima su se zemlje suočavale ili su se bitno razlikovale od zemlje do zemlje. Zacrtane razine deficita za pojedine zemlje bile su manje obvezujuće no što bi naizgled zahtijevala ekonomska situacija", stoji u izvješću.

Revizori su upozorili i na "ograničenu kontrolu kvalitete, slabo praćenje postignutih rezultata i manjkavu dokumentaciju".

Zaključuju ipak da su "programi ostvarili zacrtane ciljeve". Njihove su ocjene bile ograničene samo na upravljanje programima, ne i na same programe, upozorili su.

"Ne revidiramo političke odluke", naglasio je za europski informativni portal EUobserver neimenovani revizor.

Nije se ocjenjivao ni rad ′trojke′ koju čine Europska komisija, Europska središnja banka (ECB) i Međunarodnim monetarni fond, kao ni sporna pitanja poput održivosti samog duga, napominje EUobserver.

Izvješće je više fokusirano na sam proces nego na donesene odluke i primijenjene mjere, iako preporuke uključuju i naznake o napravljenim greškama, zaključuje portal.

Tako bi EK ubuduće po revizorima trebala u memorandume o razumijevanju uključiti i varijable koje može prikupiti u kratkom roku. Također bi trebali odrediti prioritetne uvjete i ciljati na uistinu važne reforme. Proces upravljanja dugom trebao bi biti transparentniji a nakon zaključenja programa trebalo bi dodatno analizirati ključne aspekte provedenih prilagodbi.

Među problemima revizori izdvajaju "značajne greške u prognozama, poput dvostrukog uračunavanja pojedinih varijabli, te upotrebu netočnih iznosa deviznih rezervi ili nerealno visokih procjena kamata na reprogramirani dug".

"Utvrđivanje grešaka... moglo je rezultirati drugačijim skupom mjera za zatvaranje manjka u financiranju", stoji u revizorskom izvješću.

Revizori su također utvrdili da u izvješćima vijeću ministara EU o provedbi programa Komisija nije primjenjivala iste metode za svaku od pet navedenih zemalja.

"Samo u slučaju Portugala i, dijelom, Mađarske, Latvije i Irske Komisija je sustavno izvješćivala o njihovom ispunjavanju strukturnih uvjeta", utvrdili su revizori. "O neispunjavanju uvjeta rijetko se izvješćivalo. Tako je Komisija nedvosmisleno iznijela ocjenu ′neispunjen′ za jako malo uvjeta (četiri posto u portugalskom programu), iako u tom trenutku ispunjeno nije bilo gotovo pola uvjeta", upozoravaju.

"Unatoč postojećim upozoravajućim znakovima Komisija nije predvidjela i nije bila spremna nositi se s krizom takvih razmjera", kazao je novinarima u Bruxellesu revizor Baudilio Tome Muguruza. "To objašnjava značajnu početnu slabost koju smo utvrdili u početnoj fazi procesa upravljanja (programima). Komisija je bila prisiljena smišljati i provoditi programe pod ogromnim vremenskim pritiskom", dodao je.

U međuvremenu je Bruxelles poboljšao proceduru a usvoje li naše preporuke, u budućnosti će moći kreirati bolje programe i bolje njima upravljati, zaključuje revizor.

Reagirajući na izvješće, glasnogovornica EK Annika Breidthardt naglasila je da Komisija prihvaća ocjenu o slabostima u procesu upravljanja prvim programima. S takvom se krizom još nismo bili susreli i dužnosnici su morali brzo učiti u uvjetima znatno ograničenih resursa, dodala je Breidthardt.

Izvješće je prvo u nizu sličnih koja će se baviti Komisijinim upravljanjem financijskom krizom i programima za pomoć pogođenim zemljama. Idućeg mjeseca javnosti bi trebao biti predstavljeni prvi dio revizije o EK-ovom upravljanju grčkom krizom, napominje EUobserver.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Komentiraj
  • NEWSLETTER
Prijava
  • KORISNICI
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
HPB fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.05.
A1 AKCIJA do 31.12.
PBZ fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 31.12.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 2016.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Novčani
Fond Prinos Riz. Info Kupi
KD Nova Europa +5,27 6 Kupnja udjela u fondu KD Nova Europa
KD Victoria +0,90 5 Kupnja udjela u fondu KD Victoria
Capital Two +0,02 4 Kupnja udjela u fondu Capital Two

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
393,58 25.05.2016
0,15%

ANKETA

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 30.05.2016.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,493729 0,00
0,05%
1 USD 6,705198 -0,01
-0,22%
1 GBP 9,831710 0,00
0,04%
1 CHF 6,768791 -0,01
-0,16%
EUR - 1 mjesec 2016 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF

INDEKSI

  • ZSE
  • Regija
  • Svijet
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
Zagrebačka burza
CROBEX* 27.05. 17:59  1.721,49
5,47
0,32
CROBEX10* 27.05. 17:59  1.003,22
4,89
0,49
CROBEXtr* 27.05. 17:59  1.036,87
3,28
0,32
CROBEXplus* 27.05. 17:59  949,10
-2,54
-0,27
CROBIS* 27.05. 17:59  107,74
-0,05
-0,05
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2016 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (27.05.2016 16:29:29)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
HT-R-A 140,80
0,21%
2.337.032,63
ERNT-R-A 1.122,00
-0,09%
921.701,52
ADRS-P-A 394,00
0,77%
711.169,00
PODR-R-A 350,99
2,27%
332.429,67
ADRS-R-A 510,00
0,00%
153.200,00
RIVP-R-A 24,01
-0,21%
130.632,98
ADPL-R-A 106,59
0,57%
119.548,69
INA-R-A 2.850,00
1,79%
102.550,00
HIMR-R-A 541,07
-5,07%
72.918,70
PVCM-R-A 117,11
-5,20%
66.972,35
Ukupni redovni promet: 5.679.572,18kn
Osvježi