- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 19.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 19.04.2024 U HGK uručene godišnje nagrade za najbolje investicijske fondove u Hrvatskoj
- 19.04.2024 Ususret Svjetskom danu investicijskih fondova – glavni trendovi hrvatskog tržišta
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najlikvidnija
- 19.04.2024 Iranske poruke spustile cijene nafte prema 86 dolara
- 19.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili treći dan zaredom, trgovanje oprezno
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Bliskom istoku
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 19.04.2024 Cijene zlata stabilne
- 19.04.2024 Croatia Airlines obavio prve letove s održivim zrakoplovnim gorivom
- 19.04.2024 RBI očekuje zahtjev ECB-a o ubrzanom smanjivanju poslovanja u Rusiji
- 19.04.2024 Nazire se dno za njemačku kemijsku industriju
- 19.04.2024 Krajem ožujka 1,64 milijuna zaposlenih, nezaposlenost 6,2 posto
NOVA VLADAObjavljeno: 22.01.2016
Analitičari oprezni u vezi ciljeva o BDP-u i javnom dugu
Podijeli sadržaj: | ||||
Analitičari pozdravljaju gospodarske reforme koje je u petak u Hrvatskom saboru najavio mandatar Vlade Tihomir Orešković, no kažu da treba biti oprezan po pitanju ciljeva o rastu BDP-a za 3 posto godišnje i ambicioznom smanjenju javnog duga.
Predstavljajući program Vlade od 2016. do 2020. godine mandatar Orešković istaknuo je među ciljevima osiguranje godišnjeg rasta BDP-a za više od 3 posto, smanjenje proračunskog deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017., a javnog duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020.
"Pozitivno je što se značajan naglasak stavlja na fiskalnu konsolidaciju, odnosno smanjenje manjka u proračunu i javnog duga, ali kod prognoza gospodarskog rasta po stopama od iznad 3 posto treba biti oprezan", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Upozorava da domaća potražnja tu može imati jako mali doprinos, jer ako se provedu neke mjere ušteda u javnom sektoru, to automatski znači i manju domaću potrošnju.
"Samim time, uz provedbu fiskalne prilagodbe, stopa rasta u 2016. ovisit će dominantno o potražnji s inozemnih tržišta, odnosno izvozu i turizmu, ali i kapitalnim ulaganjima", kaže Šantić.
Hrvatsko gospodarstvo ovisi o globalnim trendovima
Upozorio je da je Hrvatska malo gospodarstvo koje uvelike ovisi o globalnim trendovima, pa ako dođe do pogoršanja na vanjskim tržištima, sigurno je da se ne mogu očekivati tako visoke stope rasta BDP-a, pogotovo ako će domaća potražnja bilježiti korekcije.
"Prošle je godine međunarodno okruženje bilo izuzetno povoljno i to se pozitivno odrazilo na turizam i na rast izvoza. Međutim, ova je godina u međunarodnom okruženju započela drugačije i rizici su na globalnoj razini zasigurno veći nego lani. Uz to, Hrvatska je radi visokih fiskalnih rizika i inozemne zaduženosti izuzetno osjetljiva na eventualne međunarodne poremećaje, pa treba biti oprezan kada se planira gospodarski rast", istaknuo je Šantić.
Kaže kako treba smanjiti tu rizičnost i kroz reforme poboljšati konkurentnost. Stoga pozdravlja sve reforme koje idu na poboljšanje poslovnog okruženja, a uključuju smanjenje parafiskalnih nameta i stabilnost poreznog sustava.
"To, pak, znači da će uspjeh prvenstveno ovisiti o tome gdje se mogu smanjiti rashodi proračuna. Također, smanjenje parafiskalnih nameta uključuje restrukturiranje šireg javnog sektora, znači i državnih poduzeća, kao i poboljšanje efikasnosti lokalne države. I to će biti ključ", rekao je Šantić.
Mandatar Orešković istaknuo je kao ciljeve i povećanje izvoza za 30 posto, smanjivanje nezaposlenosti ispod 14 posto, povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske već u 2017. godini.
"Oprezna sam oko najave smanjenja javnog duga ispod 80 posto BDP-a. Mislim da bi to mogao biti jako ambiciozan cilj čak i kad bi se provele sve reforme", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).
Tek će proračun pokazati u kojem smjeru ide Vlada
Javni dug Hrvatske dosegnuo je na kraju trećeg lanjskog tromjesečja 285,9 milijardi kuna, što čini 85,9 posto BDP-a, a do kraja prošle godine vjerojatno će dosegnuti 88 posto BDP-a, kaže.
"Javni dug jednostavno odražava fiskalnu politiku u nizu proteklih mandata, odnosno predstavlja nagomilane deficite. On je jedan od osnovnih razloga zašto je rejting države dva stupnja ispod investiticijskog te je stoga ključno područje kojim se mora pozabaviti nova vlada", kaže Živković-Matijević.
Ističe kako je javni dug, s obzirom na razinu ekonomije i dinamiku rasta, previsok te sputava stabilni i održivi oporavak.
"Proračun za 2016. godinu bit će prvi pokazatelj koliko je Vlada ozbiljna suočiti se s javnim dugom i u kojem smjeru ide", ocjenjuje Živković-Matijević.
Ističe i da su glavni problemi identificirani - nema rasta, deficit i javni dug su visoki, a poslovno okruženje loše.
"Program Vlade identificira područje javnog duga i deficita kao ključnih područja kojima se mora pozabaviti. To je jako važno, jer javni dug samo po sebi utječe na rejting zemlje, na troškove zaduživanje države, a samim time i privatnog sektora. Bitno je da je taj problem identificiran, a vidjet ćemo što će se dogoditi", navodi Živković-Matijević.
Program fokusiran na bitno, čekaju se mjere
Orešković je u programu Vlade naveo pet ključnih transformatora, odnosno područja koja će omogućiti rast gospodarstva, poboljšanje životnog standarda i smanjenje nezaposlenosti.
To su učinkoviti javni sektor, poslovna konkurentnost, ulaganja iz EU fondova, smanjenje javnog duga i deficita, te reforme obrazovanja i zdravstva.
"Bitni su i ti pokretači transformacije, odnosno područja gdje treba djelovati i to mi se čini u redu. Kada gledamo viziju ekonomskih rezultata, svi su mi ciljevi realni ako se provedu reforme na tim područjima", kaže Živković-Matijević.
Međutim, ističe da je definitivno bitna dosljednost.
"Sve to može ostati lijepa riječ na papiru, no konkretizaciju ovih mjera vidjet ćemo već u proračunu. Ukratko, program mandatara je fokusiran na bitno, ali konkretniju ocjenu moguće je napraviti tek po donošenju proračuna", zaključila je Zrinka Živković-Matijević.
Mandatar Orešković najavio je i kako Hrvatska treba napredovati po pitanju konkurentnosti na listi Svjetske banke "Doing Business". Hrvatska je u posljednjem izvješću "Doing Business 2016." po uvjetima poslovanja zauzela 40. mjesto među ukupno 189 zemalja svijeta.
Predstavljajući program Vlade od 2016. do 2020. godine mandatar Orešković istaknuo je među ciljevima osiguranje godišnjeg rasta BDP-a za više od 3 posto, smanjenje proračunskog deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017., a javnog duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020.
"Pozitivno je što se značajan naglasak stavlja na fiskalnu konsolidaciju, odnosno smanjenje manjka u proračunu i javnog duga, ali kod prognoza gospodarskog rasta po stopama od iznad 3 posto treba biti oprezan", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Upozorava da domaća potražnja tu može imati jako mali doprinos, jer ako se provedu neke mjere ušteda u javnom sektoru, to automatski znači i manju domaću potrošnju.
"Samim time, uz provedbu fiskalne prilagodbe, stopa rasta u 2016. ovisit će dominantno o potražnji s inozemnih tržišta, odnosno izvozu i turizmu, ali i kapitalnim ulaganjima", kaže Šantić.
Hrvatsko gospodarstvo ovisi o globalnim trendovima
Upozorio je da je Hrvatska malo gospodarstvo koje uvelike ovisi o globalnim trendovima, pa ako dođe do pogoršanja na vanjskim tržištima, sigurno je da se ne mogu očekivati tako visoke stope rasta BDP-a, pogotovo ako će domaća potražnja bilježiti korekcije.
"Prošle je godine međunarodno okruženje bilo izuzetno povoljno i to se pozitivno odrazilo na turizam i na rast izvoza. Međutim, ova je godina u međunarodnom okruženju započela drugačije i rizici su na globalnoj razini zasigurno veći nego lani. Uz to, Hrvatska je radi visokih fiskalnih rizika i inozemne zaduženosti izuzetno osjetljiva na eventualne međunarodne poremećaje, pa treba biti oprezan kada se planira gospodarski rast", istaknuo je Šantić.
Kaže kako treba smanjiti tu rizičnost i kroz reforme poboljšati konkurentnost. Stoga pozdravlja sve reforme koje idu na poboljšanje poslovnog okruženja, a uključuju smanjenje parafiskalnih nameta i stabilnost poreznog sustava.
"To, pak, znači da će uspjeh prvenstveno ovisiti o tome gdje se mogu smanjiti rashodi proračuna. Također, smanjenje parafiskalnih nameta uključuje restrukturiranje šireg javnog sektora, znači i državnih poduzeća, kao i poboljšanje efikasnosti lokalne države. I to će biti ključ", rekao je Šantić.
Mandatar Orešković istaknuo je kao ciljeve i povećanje izvoza za 30 posto, smanjivanje nezaposlenosti ispod 14 posto, povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura i povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske već u 2017. godini.
"Oprezna sam oko najave smanjenja javnog duga ispod 80 posto BDP-a. Mislim da bi to mogao biti jako ambiciozan cilj čak i kad bi se provele sve reforme", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).
Tek će proračun pokazati u kojem smjeru ide Vlada
Javni dug Hrvatske dosegnuo je na kraju trećeg lanjskog tromjesečja 285,9 milijardi kuna, što čini 85,9 posto BDP-a, a do kraja prošle godine vjerojatno će dosegnuti 88 posto BDP-a, kaže.
"Javni dug jednostavno odražava fiskalnu politiku u nizu proteklih mandata, odnosno predstavlja nagomilane deficite. On je jedan od osnovnih razloga zašto je rejting države dva stupnja ispod investiticijskog te je stoga ključno područje kojim se mora pozabaviti nova vlada", kaže Živković-Matijević.
Ističe kako je javni dug, s obzirom na razinu ekonomije i dinamiku rasta, previsok te sputava stabilni i održivi oporavak.
"Proračun za 2016. godinu bit će prvi pokazatelj koliko je Vlada ozbiljna suočiti se s javnim dugom i u kojem smjeru ide", ocjenjuje Živković-Matijević.
Ističe i da su glavni problemi identificirani - nema rasta, deficit i javni dug su visoki, a poslovno okruženje loše.
"Program Vlade identificira područje javnog duga i deficita kao ključnih područja kojima se mora pozabaviti. To je jako važno, jer javni dug samo po sebi utječe na rejting zemlje, na troškove zaduživanje države, a samim time i privatnog sektora. Bitno je da je taj problem identificiran, a vidjet ćemo što će se dogoditi", navodi Živković-Matijević.
Program fokusiran na bitno, čekaju se mjere
Orešković je u programu Vlade naveo pet ključnih transformatora, odnosno područja koja će omogućiti rast gospodarstva, poboljšanje životnog standarda i smanjenje nezaposlenosti.
To su učinkoviti javni sektor, poslovna konkurentnost, ulaganja iz EU fondova, smanjenje javnog duga i deficita, te reforme obrazovanja i zdravstva.
"Bitni su i ti pokretači transformacije, odnosno područja gdje treba djelovati i to mi se čini u redu. Kada gledamo viziju ekonomskih rezultata, svi su mi ciljevi realni ako se provedu reforme na tim područjima", kaže Živković-Matijević.
Međutim, ističe da je definitivno bitna dosljednost.
"Sve to može ostati lijepa riječ na papiru, no konkretizaciju ovih mjera vidjet ćemo već u proračunu. Ukratko, program mandatara je fokusiran na bitno, ali konkretniju ocjenu moguće je napraviti tek po donošenju proračuna", zaključila je Zrinka Živković-Matijević.
Mandatar Orešković najavio je i kako Hrvatska treba napredovati po pitanju konkurentnosti na listi Svjetske banke "Doing Business". Hrvatska je u posljednjem izvješću "Doing Business 2016." po uvjetima poslovanja zauzela 40. mjesto među ukupno 189 zemalja svijeta.
Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Podijeli sadržaj: | ||||
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 16.04.2024 Končar D&ST predložio isplatu 131 posto veće dividende n...
- 16.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pale više od 1 posto
- 16.04.2024 Inflacija u ožujku 4,1 posto
- 16.04.2024 Šest tvrtki zainteresirano za kupnju 3. maja Rijeka 1905
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 09.04.2024 Regionalna tržišta kapitala - Rumunjska
- 08.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 08.04.2024. - OTP Invest
- 19.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 19.04.2024 U HGK uručene godišnje nagrade za najbolje investicijske fondove u Hrvatskoj
- 19.04.2024 Ususret Svjetskom danu investicijskih fondova – glavni trendovi hrvatskog tržišta
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 16.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 19.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni gubitak
- 19.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi različitih predznaka, Atlantic grupa najlikvidnija
- 19.04.2024 Iranske poruke spustile cijene nafte prema 86 dolara
- 19.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi oslabili treći dan zaredom, trgovanje oprezno
- 19.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze pod pritiskom napetosti na Bliskom istoku
- 18.04.2024 Nagli pad potražnje za ASML-ovim strojevima za čipove
- 16.04.2024 Oštar pad prihoda Ericssona u prvom tromjesečju
- 12.04.2024 Njemački proizvođač baterija u problemima
- 11.04.2024 EBRD u plusu u 2023.
- 04.04.2024 2023. je bila sva u znaku rasta
- 19.04.2024 Cijene zlata stabilne
- 19.04.2024 Croatia Airlines obavio prve letove s održivim zrakoplovnim gorivom
- 19.04.2024 RBI očekuje zahtjev ECB-a o ubrzanom smanjivanju poslovanja u Rusiji
- 19.04.2024 Nazire se dno za njemačku kemijsku industriju
- 19.04.2024 Krajem ožujka 1,64 milijuna zaposlenih, nezaposlenost 6,2 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 19.04. 16:00 | 2799,37 | -3,94 |
-0,14 |
|
CROBEX10* | 19.04. 16:00 | 1698,51 | 1,11 |
0,07 |
|
CROBEX10tr* | 19.04. 16:00 | 1846,43 | 1,21 |
0,07 |
|
ADRIAprime* | 19.04. 15:54 | 1883,43 | 4,15 |
0,22 |
|
CROBISTR* | 19.04. 16:31 | 172,9705 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 19.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
ATGR | 56,50 € |
0,00% |
165.386,50 € |
ZABA | 16,90 € |
-0,29% |
112.780,20 € |
ATPL | 44,10 € |
2,56% |
80.061,90 € |
ERNT | 207,00 € |
-0,48% |
67.333,00 € |
HT | 30,50 € |
0,00% |
52.721,00 € |
KODT2 | 1.380,00 € |
-3,50% |
51.780,00 € |
ADRS2 | 62,40 € |
0,65% |
48.625,20 € |
ADRS | 84,00 € |
0,00% |
40.152,00 € |
JDOS | 460,00 € |
-4,17% |
39.164,00 € |
KODT | 1.440,00 € |
-0,69% |
28.880,00 € |
Redovni dionički promet: | 849.033,89 € |
Redovni obveznički promet: | 20.002,00 € |
Sveukupni promet: | 1.999.035,89 € |