- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
MIROSLAV MESIĆObjavljeno: 01.03.2016
Jedna smo od najboljih zemalja EU u pogledu integracije obnovljivih izvora energije
Podijeli sadržaj: | ||||
U veljači je proradio i CROPEX čime je u Hrvatskoj započelo organizirano trgovanje električnom energijom dan unaprijed. Sa Miroslavom Mesićem, predsjednikom Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), Poslovni dnevnik razgovarao je o stjecanju certifikata neovisnog operatora prijenosa, dvama projektima koji su stavljeni na listu projekata od zajedničkog interesa Europske Unije te stabilnosti i pouzdanosti hrvatskog elektroenergetskog sustava.
HOPS je prošlog tjedna dobio certifikat neovisnog operatora prijenosa. Što to znači?
Moram istaknuti da je to poseban i važan trenutak kako za HOPS, tako i cijelu HEP grupu. Naime HOPS je 22. veljače ove godine od Hrvatske energetske regulatorne agencije dobio rješenje o certifikaciji društva za neovisnog operatora prijenosa. Time je okončan proces certificiranja HOPS-a prema modelu neovisnog operatora prijenosa (Independent transmission operator-ITO), koji je ukupno trajao nešto više od dvije godine. U certifikaciji HOPS je sukladno Direktivi EU i hrvatskom zakonodavstvu dokazao neovisnost od Hrvatske elektroprivrede d.d. i povezanih društava u svim segmentima poslovanja. Izuzetno zahtjevan i složen proces certifikacije, koji je zahtijevao značajne strukturne promjene i prilagodbe kako u HOPS-u, tako i HEP-u, uspješno je završen Rješenjem o izdavanju certifikatu od strane HERA-e. Također želim naglasiti da je 10. veljače ove godine započela s radom Hrvatska burza električne energije (CROPEX) čime je u Hrvatskoj započelo organizirano trgovanje električnom energijom dan unaprijed. HOPS je 50 postotni vlasnik CROPEX-a i na burzi nabavlja dio električne energije za pokriće gubitaka.
HOPS-ova dva projekta dospjela su na listu projekata od zajedničkog interesa Europske unije: nastavak gradnje elektroenergetske interkonekcije Hrvatska - Mađarska - Slovenija i dalekovodne mreže te pametna mreža Sincro.Grid koju gradimo u suradnji sa Slovenijom. Zbog čega su ova dva projekta toliko važna i u kojoj su trenutno fazi?
Uvrštenje navedenih projekata u kojima sudjeluje i HOPS na listu od 195 projekata od zajedničkog interesa (Project of common interest-PCI) koju je u studenom prošle godine usvojila Europska komisija bila je odlična vijest koju su prenijeli i neki naši mediji. Oba projekta rade se u suradnji s ELES-om, slovenskim operatorom prijenosnog sustava, koja je posljednjih godina jako napredovala. Prvi projekt, završetak izgradnje interkonekcije Hrvatska-Mađarska-Slovenija odnosi se u najvećem dijelu na izgradnju dvostrukog dalekovoda 400 kV Cirkovce-Pince koji se spaja s dvostrukim dalekovodom 400 kV Žerjavinec-Heviz. Na taj način kompletira se interkonekcija 400 kV Hrvatska-Mađarska-Slovenija i povećavaju prijenosni prekogranični kapaciteti koji omogućuju dalji razvoj tržišta i mogućnost međusobnog ispomaganja susjednih elektroenergetskih sustava i operatora. Drugi projekt Sincro.Grid odnosi se na korištenje naprednih tehničkih sustava i algoritama koji će upravljati tokovima snaga na način da se poboljša kvaliteta napona u prijenosnoj mreže i poveća prijenosna moć postojećih vodova, čime će se osigurati bolja integracija obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav, povećati sigurnost opskrbe kupaca električnom energijom i omogućiti dalji razvoj tržišta. Oba projekta su u fazi pripreme izgradnje i osiguranja financiranja.
HOPS je kao član Europske mreže operatora prijenosnih sustava (ENTSO-E) u prosincu 2015. potpisao multilateralni sporazum o regionalnoj koordinaciji. Koje će on dobrobiti konkretno donijeti HOPS-u?
Krajem prošle godine ENTSO-E je službeno predao Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Europskom vijeću dokumente kojima se promovira ENTSO-E vizija Energetske unije. Jedna od ključnih sastavnica nove europske energetske politike je i regionalna koordinacija. Osnovna uloga regionalne koordinacije je povećanje sigurnosti opskrbe potrošača električnom energijom te učinkovit rad prijenosne mreže i tržišta. Primjerice navedeni multirateralni sporazum predviđa obvezu članovima ENTSO-E za sudjelovanje u barem jednoj Regionalnoj kordinaciji za sigurnost pogona elektroenergetskog sustava (RSC) koja omogućuje ugovaranje najmanje 5 usluga u području vođenja sustava. HOPS je zajedno s 12 operatora iz središnje Europe jedan od suvlasnika tvrtke TSCNET Services za regionalnu koordinaciju sigurnosti pogona sustava sa sjedištem u Munchenu i koristi navedene usluge.
Može li se danas tvrditi je hrvatski elektroenergetski sustav stabilan i pouzdan te da omogućuje sigurnu opskrbu kupaca električnom energijom?
S obzirom na naše podatke o broju i trajanju prekida isporuke električne energije uzrokovane kvarovima u prijenosnoj mreži u prošloj godini, slobodno možemo konstatirati da je pogon hrvatskog elektroenergetskog sustava bio vrlo stabilan, a opskrba kupaca električnom energijom sigurna i pouzdana. Uz dobru izgrađenost i redovno održavanje prijenosne mreže tomu je doprinijela i relativno povoljna klimatska godina bez velikih vremenskih nepogoda. Naravno da su kvarovi uzrokovani tehničkim razlogom ili vremenskim nepogodama uvijek mogući, a naša uloga je da odmah interveniramo i otklonimo ih u što kraćem vremenu.
Posljednjih godina gubici električne energije u prijenosnoj mreži kretali su se oko dva posto, što je negdje u srednjoeuropskom prosjeku. Postoji li prostor za napredak?
Točno je da su gubici u hrvatskoj prijenosnoj mreži posljednjih godina iznosili oko 2 posto ukupnog prometa električne energije i da su usporedivi sa srednjoeuropskim prosjekom. Preliminarni podaci za 2015. godinu pokazuju vrlo sličan postotak gubitaka, dakle oko 2% kao što je bilo i proteklih godina. Prostor za napredak je relativno mali i gubici se u manjoj mjeri mogu smanjiti zamjenom starije opreme novom tehnološkom generacijom opreme s kvalitetnijim materijalima te izgradnjom novih dalekovoda. Desetogodišnjim planom razvoja prijenosne mreže HOPS je predvidio zamjenu većeg broja energetskih transformatora u prijenosnoj mreži koji će uz prethodno spomenutu izgradnju novih i obnovu postojećih dalekovoda, doprinijeti smanjenju gubitaka .
Kako teče integracija obnovljivih izvora energije u prijenosni sustav?
Iz perspektive ciljeva iz Direktive EU Hrvatska je u pogledu integracije obnovljivih izvora energije jedna od najboljih zemalja u EU i s udjelom energije iz obnovljivih izvora energije blizu 30 posto već sada, 2016. godine dostigla je ciljeve za 2030. godinu. Na prijenosni sustav priključuju se obnovljivi izvori energije instalirane snage veće od 10 megavata (MW) i to su za sada samo vjetroelektrane. Danas su na prijenosnu mrežu priključene vjetroelektrane ukupne instalirane snage od 421 megavata. Time je dostignuta indikativna kvota maksimalne instalirane snage vjetroelektrana koju je prema uvjetima iz važeće regulative HOPS ranije postavio kao graničnu za očuvanje sigurnosti pogona sustava. U tehničkom pogledu navedena integracija vjetroelektrana nije uzrokovala značajnije probleme u pogonu sustava, ali je značajno povećala troškove pogona sustava. Stupanjem na snagu Zakona o tržištu električne energije u rujnu 2015. godine ukinuti su Kriteriji za uvrštenje projekata vjetroelektrana na listu za priključenje na elektroenergetsku mrežu od 20. veljače 2012. i Postupovnik izdavanja prethodne elektroenergetske suglasnosti za vjetroelektrane te opći uvjete ugovora o priključenju vjetroelektrana na elektroenergetsku mrežu. Operatoru prijenosnog sustava propisana je obveza sklapanja aneksa postojećih ugovora o priključenju s fizičkim ili pravnim osobama koje su prije stupanja na snagu navedenog zakona sklopile ugovor o otkupu električne energije s operatorom tržišta u roku od trideset dana od dana stupanja zakona na snagu. HOPS je u navedenom roku sklopio anekse ugovore s investitorima koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete te na taj način preuzeo obvezu priključivanja dodatnih 323 megavata priključne snage vjetroelektrana u sljedećih nekoliko godina. Budući navedena integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sustav može uzrokovati ugrozu sigurnosti pogona sustava HOPS će sa ciljem očuvanja sigurnosti pogona, za koju je zakonom zadužen odgovoran, po potrebi primijeniti mjere i ograničenja pogona. Jednako tako navedena integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sustav uzrokovat će dalje značajno povećanje troškova pogona sustava za koje će HOPS biti prinuđen zahtijevati povećanje tarife za korištenje prijenosne mreže. S početkom 2016. godine stupio je na snagu novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji kojim je objedinjeno i uređeno područje obnovljivih izvora energije. U tijeku je izrada pratećih podzakonskih akata čija je primjena obvezna od 1. srpnja ove godine u čemu aktivno sudjeluje i HOPS. Pitanje stvaranja potrebnih uvjeta i opredjeljenja za dalju integraciju vjetroelektrana u hrvatski elektroenergetski sustav je strateške naravi za društvo u cjelini i ostaje do daljnjega otvoreno na državnoj razini te uz uvažavanje relevantnih trendova u EU.
Za obnovu do 2025. predviđeno 5,3 milijardi kuna
Prosječna starost dalekovoda u prijenosnoj mreži je više od 30 godina. Činjenica da je čak 55 posto dalekovoda starije od 40 godina upućuje na prioritetnu potrebu njihove obnove, jer se u suprotnom mogu očekivati učestaliji kvarovi i poremećaji pogona sustava. HOPS je u svom prijedlogu desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže (2016.-2025.) predvidio ukupne investicije u prijenosnu mrežu u iznosu od 5,3 milijardi kuna, a u trogodišnjem razdoblju (2016.-2018.) investicije od 1,4 milijarde kuna od čega se značajan dio odnosi na izgradnju novih i obnovu postojećih dalekovoda, kazao je Mesić.
HOPS je prošlog tjedna dobio certifikat neovisnog operatora prijenosa. Što to znači?
Moram istaknuti da je to poseban i važan trenutak kako za HOPS, tako i cijelu HEP grupu. Naime HOPS je 22. veljače ove godine od Hrvatske energetske regulatorne agencije dobio rješenje o certifikaciji društva za neovisnog operatora prijenosa. Time je okončan proces certificiranja HOPS-a prema modelu neovisnog operatora prijenosa (Independent transmission operator-ITO), koji je ukupno trajao nešto više od dvije godine. U certifikaciji HOPS je sukladno Direktivi EU i hrvatskom zakonodavstvu dokazao neovisnost od Hrvatske elektroprivrede d.d. i povezanih društava u svim segmentima poslovanja. Izuzetno zahtjevan i složen proces certifikacije, koji je zahtijevao značajne strukturne promjene i prilagodbe kako u HOPS-u, tako i HEP-u, uspješno je završen Rješenjem o izdavanju certifikatu od strane HERA-e. Također želim naglasiti da je 10. veljače ove godine započela s radom Hrvatska burza električne energije (CROPEX) čime je u Hrvatskoj započelo organizirano trgovanje električnom energijom dan unaprijed. HOPS je 50 postotni vlasnik CROPEX-a i na burzi nabavlja dio električne energije za pokriće gubitaka.
HOPS-ova dva projekta dospjela su na listu projekata od zajedničkog interesa Europske unije: nastavak gradnje elektroenergetske interkonekcije Hrvatska - Mađarska - Slovenija i dalekovodne mreže te pametna mreža Sincro.Grid koju gradimo u suradnji sa Slovenijom. Zbog čega su ova dva projekta toliko važna i u kojoj su trenutno fazi?
Uvrštenje navedenih projekata u kojima sudjeluje i HOPS na listu od 195 projekata od zajedničkog interesa (Project of common interest-PCI) koju je u studenom prošle godine usvojila Europska komisija bila je odlična vijest koju su prenijeli i neki naši mediji. Oba projekta rade se u suradnji s ELES-om, slovenskim operatorom prijenosnog sustava, koja je posljednjih godina jako napredovala. Prvi projekt, završetak izgradnje interkonekcije Hrvatska-Mađarska-Slovenija odnosi se u najvećem dijelu na izgradnju dvostrukog dalekovoda 400 kV Cirkovce-Pince koji se spaja s dvostrukim dalekovodom 400 kV Žerjavinec-Heviz. Na taj način kompletira se interkonekcija 400 kV Hrvatska-Mađarska-Slovenija i povećavaju prijenosni prekogranični kapaciteti koji omogućuju dalji razvoj tržišta i mogućnost međusobnog ispomaganja susjednih elektroenergetskih sustava i operatora. Drugi projekt Sincro.Grid odnosi se na korištenje naprednih tehničkih sustava i algoritama koji će upravljati tokovima snaga na način da se poboljša kvaliteta napona u prijenosnoj mreže i poveća prijenosna moć postojećih vodova, čime će se osigurati bolja integracija obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav, povećati sigurnost opskrbe kupaca električnom energijom i omogućiti dalji razvoj tržišta. Oba projekta su u fazi pripreme izgradnje i osiguranja financiranja.
HOPS je kao član Europske mreže operatora prijenosnih sustava (ENTSO-E) u prosincu 2015. potpisao multilateralni sporazum o regionalnoj koordinaciji. Koje će on dobrobiti konkretno donijeti HOPS-u?
Krajem prošle godine ENTSO-E je službeno predao Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Europskom vijeću dokumente kojima se promovira ENTSO-E vizija Energetske unije. Jedna od ključnih sastavnica nove europske energetske politike je i regionalna koordinacija. Osnovna uloga regionalne koordinacije je povećanje sigurnosti opskrbe potrošača električnom energijom te učinkovit rad prijenosne mreže i tržišta. Primjerice navedeni multirateralni sporazum predviđa obvezu članovima ENTSO-E za sudjelovanje u barem jednoj Regionalnoj kordinaciji za sigurnost pogona elektroenergetskog sustava (RSC) koja omogućuje ugovaranje najmanje 5 usluga u području vođenja sustava. HOPS je zajedno s 12 operatora iz središnje Europe jedan od suvlasnika tvrtke TSCNET Services za regionalnu koordinaciju sigurnosti pogona sustava sa sjedištem u Munchenu i koristi navedene usluge.
Može li se danas tvrditi je hrvatski elektroenergetski sustav stabilan i pouzdan te da omogućuje sigurnu opskrbu kupaca električnom energijom?
S obzirom na naše podatke o broju i trajanju prekida isporuke električne energije uzrokovane kvarovima u prijenosnoj mreži u prošloj godini, slobodno možemo konstatirati da je pogon hrvatskog elektroenergetskog sustava bio vrlo stabilan, a opskrba kupaca električnom energijom sigurna i pouzdana. Uz dobru izgrađenost i redovno održavanje prijenosne mreže tomu je doprinijela i relativno povoljna klimatska godina bez velikih vremenskih nepogoda. Naravno da su kvarovi uzrokovani tehničkim razlogom ili vremenskim nepogodama uvijek mogući, a naša uloga je da odmah interveniramo i otklonimo ih u što kraćem vremenu.
Posljednjih godina gubici električne energije u prijenosnoj mreži kretali su se oko dva posto, što je negdje u srednjoeuropskom prosjeku. Postoji li prostor za napredak?
Točno je da su gubici u hrvatskoj prijenosnoj mreži posljednjih godina iznosili oko 2 posto ukupnog prometa električne energije i da su usporedivi sa srednjoeuropskim prosjekom. Preliminarni podaci za 2015. godinu pokazuju vrlo sličan postotak gubitaka, dakle oko 2% kao što je bilo i proteklih godina. Prostor za napredak je relativno mali i gubici se u manjoj mjeri mogu smanjiti zamjenom starije opreme novom tehnološkom generacijom opreme s kvalitetnijim materijalima te izgradnjom novih dalekovoda. Desetogodišnjim planom razvoja prijenosne mreže HOPS je predvidio zamjenu većeg broja energetskih transformatora u prijenosnoj mreži koji će uz prethodno spomenutu izgradnju novih i obnovu postojećih dalekovoda, doprinijeti smanjenju gubitaka .
Kako teče integracija obnovljivih izvora energije u prijenosni sustav?
Iz perspektive ciljeva iz Direktive EU Hrvatska je u pogledu integracije obnovljivih izvora energije jedna od najboljih zemalja u EU i s udjelom energije iz obnovljivih izvora energije blizu 30 posto već sada, 2016. godine dostigla je ciljeve za 2030. godinu. Na prijenosni sustav priključuju se obnovljivi izvori energije instalirane snage veće od 10 megavata (MW) i to su za sada samo vjetroelektrane. Danas su na prijenosnu mrežu priključene vjetroelektrane ukupne instalirane snage od 421 megavata. Time je dostignuta indikativna kvota maksimalne instalirane snage vjetroelektrana koju je prema uvjetima iz važeće regulative HOPS ranije postavio kao graničnu za očuvanje sigurnosti pogona sustava. U tehničkom pogledu navedena integracija vjetroelektrana nije uzrokovala značajnije probleme u pogonu sustava, ali je značajno povećala troškove pogona sustava. Stupanjem na snagu Zakona o tržištu električne energije u rujnu 2015. godine ukinuti su Kriteriji za uvrštenje projekata vjetroelektrana na listu za priključenje na elektroenergetsku mrežu od 20. veljače 2012. i Postupovnik izdavanja prethodne elektroenergetske suglasnosti za vjetroelektrane te opći uvjete ugovora o priključenju vjetroelektrana na elektroenergetsku mrežu. Operatoru prijenosnog sustava propisana je obveza sklapanja aneksa postojećih ugovora o priključenju s fizičkim ili pravnim osobama koje su prije stupanja na snagu navedenog zakona sklopile ugovor o otkupu električne energije s operatorom tržišta u roku od trideset dana od dana stupanja zakona na snagu. HOPS je u navedenom roku sklopio anekse ugovore s investitorima koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete te na taj način preuzeo obvezu priključivanja dodatnih 323 megavata priključne snage vjetroelektrana u sljedećih nekoliko godina. Budući navedena integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sustav može uzrokovati ugrozu sigurnosti pogona sustava HOPS će sa ciljem očuvanja sigurnosti pogona, za koju je zakonom zadužen odgovoran, po potrebi primijeniti mjere i ograničenja pogona. Jednako tako navedena integracija vjetroelektrana u elektroenergetski sustav uzrokovat će dalje značajno povećanje troškova pogona sustava za koje će HOPS biti prinuđen zahtijevati povećanje tarife za korištenje prijenosne mreže. S početkom 2016. godine stupio je na snagu novi Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji kojim je objedinjeno i uređeno područje obnovljivih izvora energije. U tijeku je izrada pratećih podzakonskih akata čija je primjena obvezna od 1. srpnja ove godine u čemu aktivno sudjeluje i HOPS. Pitanje stvaranja potrebnih uvjeta i opredjeljenja za dalju integraciju vjetroelektrana u hrvatski elektroenergetski sustav je strateške naravi za društvo u cjelini i ostaje do daljnjega otvoreno na državnoj razini te uz uvažavanje relevantnih trendova u EU.
Za obnovu do 2025. predviđeno 5,3 milijardi kuna
Prosječna starost dalekovoda u prijenosnoj mreži je više od 30 godina. Činjenica da je čak 55 posto dalekovoda starije od 40 godina upućuje na prioritetnu potrebu njihove obnove, jer se u suprotnom mogu očekivati učestaliji kvarovi i poremećaji pogona sustava. HOPS je u svom prijedlogu desetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže (2016.-2025.) predvidio ukupne investicije u prijenosnu mrežu u iznosu od 5,3 milijardi kuna, a u trogodišnjem razdoblju (2016.-2018.) investicije od 1,4 milijarde kuna od čega se značajan dio odnosi na izgradnju novih i obnovu postojećih dalekovoda, kazao je Mesić.
Izvor: poslovni.hr
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 16:00 | 2834,52 | -7,89 |
-0,28 |
|
CROBEX10* | 28.03. 16:00 | 1713,17 | -3,19 |
-0,19 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 16:00 | 1862,37 | -3,47 |
-0,19 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 16:00 | 1919,38 | -4,20 |
-0,22 |
|
CROBISTR* | 28.03. 16:31 | 172,777 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 28.03. 16:31 | 96,038 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
309.290,00 € |
PODR | 160,00 € |
0,31% |
211.489,00 € |
MONP | 8,35 € |
0,00% |
179.703,25 € |
HPB | 236,00 € |
1,72% |
154.070,00 € |
RIVP | 5,18 € |
0,39% |
123.723,18 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
HT | 30,40 € |
0,00% |
111.163,60 € |
7BET | 13,84 € |
0,44% |
97.880,44 € |
KODT | 1.340,00 € |
-2,90% |
64.260,00 € |
ADRS2 | 60,40 € |
0,33% |
63.230,80 € |
Redovni dionički promet: | 1.713.649,50 € |
Redovni obveznički promet: | 92.517,06 € |
Sveukupni promet: | 3.591.166,56 € |