NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

Objavljeno: 02.12.2010
MENA REGIJA - PRILIKA ZA INVESTIRANJE

MENA REGIJA - PRILIKA ZA INVESTIRANJE

Neovisno istraživačko društvo Roubini.com predviđa, da će MENA regija u 2010 godini ostvariti snažan rast bruto domaćeg proizvoda, i da će on iznositi čak 4,4 %. U prvom polugodištu više faktora je utjecalo na snažne pozitivne trendove:- Globalni oporavak- Rastuće cijene nafte- Fiskalni izdaci, kao i- Jaka domaća potražnja

Za 2011 godinu, isto istraživačko društvo predviđa nešto brži rast, uglavnom radi oporavka svjetskog gospodarstva. Na slici 1 prikazujemo očekivanja društva Roubini o gospodarskom rastu regije.

Slika 1: Ocjena gospodarskog rasta država MENA regije u postocima
Izvor: www.roubini.com.

Katar se izdvaja iz gomile, jer bilježi dvoznamenkasti rast bruto domaćeg proizvoda. Država, koja je jedna od najvećih svjetskih izvoznika ukapljenog prirodnog plina (LNG), također je u strukturi ulagačkog portfelja MP-MENA.HR zastupljena s najvećim udjelom (37,3 % sredstava fonda). Već za vrijeme krize je Katar najavio i započeo sa brojnim investicijama u energetski sektor, s kojima je u 2009 i 2010 godini zacrtala povećanje proizvodnje plina za 80 %.

Japanska banka Nomura se je u analizi korejskog sektora graditeljstva poslužila sa brojkama planiranih građevinskih i infrastrukturnih projekata u zaljevskim državama. Vrijednost projekata po državama početkom 2010 godine prikazana je na slici 2.

Slika 2: Vrijednost započetih i planiranih građevinskih projekata u zaljevskim državama u milijunima dolara
Izvor: Nomura

Ovdje treba napomenuti, da je skupina država MENA regije izuzetno heterogena. To je kombinacija država, koje su izvoznice nafte, i država, koje naftu uvoze. Nepotrebno je objašnjavati da se makroekonomski pokazatelji u obim skupinama značajno razlikuju. Potonje, unatoč snažnoj domaćoj potražnji ostvaruju nešto niži rast, od država izvoznica nafte. Rast cijena nafte na svjetskim burzama (slika 3), imao je pozitivan utjecaj na fiskalnu situaciju u MENA regiji.

Slika 3: Kretanje cijene nafte u USD
Izvor: Bloomberg

Do velikih razlika među državama dolazi i kod sektora nekretnina država. Ponuda u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima je trenutno prilično slaba, što gura najamnine i cijene dolje, u Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Jordanu i u drugim državama već se pojavljuje potražnja, tako da su cijene u blagom rastu.

Države MENA regije, a posebice GCC države (Savez država sa nazivom Gulf Cooperation Council udružuje Kuvajt, Bahrein, Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate i Oman) su kroz krizu prošle vrlo dobro. Kretanje rasta BDP za regiju i svijet prikazan je na slici 4. U 2009 godini su države namijenile ogromne pakete pomoći gospodarstvu, dok su centralne banke agresivno snizile kamatne stope, kao što su to radile centralne banke i drugdje po svijetu.

Slika 4: Rast BDP izbranih skupina država tijekom krize
Izvor: IMF i NCBC

Države skupine GCC žele postupnom transformacijom gospodarstva smanjiti ovisnost od naftnog sektora. Ona trenutno predstavlja oko 48 % ostvarenog BDP-a. Do 2015 godine žele postotak smanjiti na 45 %. Izvoz nafte je razlog, da države regije ostvaruju visoke suficite tekućih računa platne bilance (ocjena kretanja suficita je prikazana na slici 5)

Slika 5: Ocjena suficita tekućeg računa platne bilance GCC država
Izvor: IMF i NCBC

Istovremeno dolazi i do velikih promjena kod važnosti vanjskotrgovinskih partnera. Regija se sve više orijentira na istok, pošto je u proteklim kvartalima bilo zaključeno mnoštvo zajedničkih projekata sa kineskim i indijskim tvrtkama, i tvrtkama iz drugih azijskih država. Suradnja se odvija u oba smjera (na početku teksta smo spomenuli predviđen obujam građevinskih projekata u regiji), na primjer tvrtka Saudi Aramco je s kineskim gigantom, tvrtkom Sinopec, sklopila partnerstvo za izgradnju 5 milijardi dolara vrijedne naftne rafinerije u provinciji Fujian. Kina je već prestigla SAD na prvom mjestu izvoznika nafte iz Saudijske Arabije. Saudijska tvrtka SABIC će također u Kini graditi kompleks vrijedan 3 milijarde dolara, a regija širi suradnju sa Malezijom i Indonezijom, što je posljedica činjenice da je stanovništvo u obim državama ASEAN regije većinom muslimansko.

MENA države pridaju velik značaj i međunarodnoj trgovini. Mnogo investicija je usmjereno u osiguravanje odgovarajuće infrastrukture, posebno zračnih luka (u slijedećih pet godina se predviđaju investicije u visini 40 do 50 milijardi dolara, a samo investicija u zračnu luku Al Maktoum u Dubai-u procjenjuje se na iznos od 22 milijarde dolara, nakon izgradnje će zračna luka moći godišnje primiti 120 milijuna putnika), luke i bescarinske zone. Na primjer, u Dubai-u, koji nema naftnih nalazišta, se po podacima OECD nalazi čak 26 od 32 bescarinske zone u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

ZAKLJUČAK
MENA regija nudi sa svojom raznolikošću idealnu kombinaciju za ulagače iz razvijenog svijeta. Nudi povoljnu kombinaciju država, koje imaju radi izvoza nafte velike suficite tekućega računa, stabilan financijski sustav, potencijal rasta za sudjelovanje s brzorastućim azijskim državama i ogromne infrastrukturne projekte. Usprkos tome ostaje činjenica, da se tržišta kapitala regije uvrštavaju među tzv. granična (engl. frontier) tržišta, što znači, da je likvidnost na burzama niža, nego kod brzorastućih (engl. emerging) tržišta. Burza Tadawul, koja je najveća burza u skupini GCC država, je između 54. svjetska tržišta tek na 25. mjestu. Među potencijalnim rizicima za državu su također padajuće cijene nafte, ali tu treba naglasiti, da niti cijena nafte ispod 50 dolara po barelu ne bi značajnije ugrozila pozitivne gospodarske trendove u regiji.
Među rizike za tržišta kapitala regije možemo ubrojiti i političke događaje, pošto je u bližem susjedstvu Iran kao čimbenik nestabilnosti regije. Mislimo, da je regija i nadalje atraktivna prilika za investiranje i da će ulagači, koji će investirati u vrijednosne papire regije, biti iznadprosječno nagrađeni. Što se tiče buduće cijene nafte, mi smo optimisti, usprkos tome, da kratkoročno može doći do većeg pada cijene nafte, prije svega zbog zabrinutosti oko slabog oporavka razvijenih dijelova svijeta. A značaj potražnje iz brzorastućeg dijela svijeta, gdje su gospodarski temelji znatno bolji, se povećava i sve više dobiva na važnosti.


NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2024)(na kraju Q1 - 2024)

(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
Erste Quality Equity +12,06%  5
InterCapital Global Technology - klasa B A +11,60%  5
OTP indeksni A +11,36%  4

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,06860 0,00
0,11%
GBP
0,85945 0,00
-0,12%
CHF
0,97740 0,01
0,51%
JPY
165,57000 0,34
0,21%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
92,75 €
23.04.2024
0,00%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 25.04. 12:18  2797,99
12,46
0,45
CROBEX10* 25.04. 12:18  1703,01
17,66
1,05
CROBEX10tr* 25.04. 12:18  1851,32
19,19
1,05
ADRIAprime* 25.04. 12:18  1882,77
11,61
0,62
CROBISTR* 24.04. 16:31  173,0057
0,01
0,01
CROBIS* 24.04. 16:31  96,0146
0,00
0,00
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2024 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (12:20:34 25.04.2024)
(12:20:34 25.04.2024)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
KODT2
1.500,00 €
2,04%
293.350,00 €
KODT
1.530,00 €
3,38%
284.280,00 €
KOEI
268,00 €
4,69%
146.186,00 €
ERNT
203,00 €
-0,98%
141.979,00 €
HT
30,60 €
0,33%
87.655,20 €
HPB
222,00 €
-3,48%
70.818,00 €
SPAN
44,30 €
0,91%
48.100,20 €
ZABA
16,70 €
0,00%
47.751,20 €
RIVP
5,20 €
-0,38%
45.028,92 €
ZVCV
22,40 €
47,37%
34.560,80 €
Redovni dionički promet:   
1.384.769,17 €
Redovni obveznički promet:   
20.298,00 €
Sveukupni promet:   
1.676.107,17 €