- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 28.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 28.03.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
Objavljeno: 18.06.2010
Da li je moguć izvoz europskih problema u SAD?
Podijeli sadržaj: | ||||
Posljednje dvije godine dobili smo sigurnu potvrdu, da je sistemski rizik neprijatelj broj jedan svjetskim tržištima kapitala. Ako su se, uz prisutnost sistemskog rizika, u razdoblju od zadnje dvije godine rezultati poduzeća drastično pogoršali, opasnosti sistemskog rizika nismo tako eksplicitno osjetili. Međutim, to se ne može reći za posljednja tri mjeseca. Većina rezultata poduzeća je iznad očekivanja analitičara, neka su i znatno bolja, ali sve dalje eksponirani i izloženi sistemski rizik neumoljivo smanjuje svjetske dioničke indekse. Najveći sistemski rizik sada predstavlja Europa, zbog država sa nagomilanim fiskalnim problemima, a posljedično postaje upitan i opstanak zajedničke valute. Na periferiji tih događanja, u prvi plan izbija Kina kao sve veći sistemski rizik. Kina u svojoj dimenziji ''poticanog'' proteklog brzog gospodarskog rasta, koji bi u slijedećih godinu do dvije mogao pokazati svoje slabosti. Malo detaljnije ćemo pogledati trenutno stanje na relaciji Europa - SAD, odnosno u kojoj mjeri bi europski problemi mogli negativno utjecati na ekonomiju u SAD. Ako se prisjetimo godinu dana unazad, Europa je bila radi nekretninske krize u SAD, pogođena znatno više nego što je bilo za očekivati.Zbog spomenutih problema država europske unije, moglo bi doći do:
a) smanjenja američkog izvoza, zbog jakog dolara i slabije europske potražnje;
b) pada cijena dionica potrošnih i investicijskih dobara;
c) zaoštravanja i smanjenja kreditne aktivnosti.
Ovo zadnje bio bi razlog uglavnom zbog ponovnog značajnog pogoršanja kvalitete investicijskih portfelja (kredita i ostalih plasmana) u američkim bankama. Sva tri navedena faktora ne utječu posve negativno, pošto je kao posljedica jakog dolara došlo do pojeftinjenja sirovina. Npr. nafta je pojeftinila sa 80 na sadašnjih 70 dolara po barelu. Ako sada pogledamo malo detaljnije, vidjet ćemo da je izvozna izloženost SAD prema Europi mala (cjelokupni izvoz od oko 2% američkoga BDP), što posljedično znači, da smanjena europska potražnja praktično ne utječe na rast američkoga BDP. Problematičniji utjecaj predstavlja pad cijene dionica na tržištima dionica. Prema izračunu, koji je napravila američka investicijska banka Goldman Sachs, je cca. 12 tisuća milijardi dolara uloženo u različnim dioničarskim ulaganjima (bilo izravno u dionice, ili dioničke fondove) od strane domaćinstva. U slučaju pada cijena na tržištu dionica npr. za 10%, posljedično dolazi do manje potrošnje od strane domaćinstava za cca. 36 milijardi dolara, što već predstavlja 0,3% BDP. Kod zaoštravanja likvidnosti i kreditne aktivnosti, treba napomenuti, da je po podacima iste investicijske banke, ukupna izloženost američkih banaka prema Grčkom, Španjolskom i Portugalskom dugu samo oko 90 milijardi dolara. Ova brojka uključuje i javni i privatni sektor, kao nositelje duga. Brojka je mala, u odnosu na gubitke, koje su pretrpjele europske banke kod nekretninske krize, koja je imala korijene u Americi. Kao što je već spomenuto, kao posljedica jačeg dolara došlo je do pada cijena sirovina i samo npr. na padu cijena nafte za 10 dolara, američka domaćinstva godišnje uštede oko 20 milijardi dolara. Veliki dio ovog iznosa je raspoloživ za daljnju potrošnju. Vjerojatno se možemo složiti sa općom tezom, da se problemi u SAD u svim njihovim dimenzijama s vremenskim zakašnjenjem jače odraze u Europi, nego obratno. Zbog nagomilanih problema, Europa će se morati suočiti s rigoroznim promjenama i reformama. Samo taj put će joj omogućiti, da neće dovesti opstanak zajedničke europske valute doveden u pitanje. Prve najave ozbiljnosti situacije smo primijetili tek sada, kada je vodeća članica EU Njemačka najavila plan ušteda do 2016 godine, počevši sa 2011 godinom. Svake godine namjeravaju uštediti 10 milijardi eura. Mislim da je suvišno napomenuti da slično očekuju od svih država članica. Sa prvim mjerama proračunskih sanacija se javila i Italija, sa smanjenjem zapošljavanja i smanjenjem transfera regijama. Međutim, reforme se moraju nužno provoditi, ali će prema osjećaju biti dugotrajnije, uglavnom zbog jake uloge sindikata u pojedinim državama, kao i političke (ne)volje. U svakom slučaju, mjere štednje država imaju kao nužnu posljedicu smanjenje potrošnje, time i gospodarskog rasta, a to ne želimo na tržištu kapitala.
a) smanjenja američkog izvoza, zbog jakog dolara i slabije europske potražnje;
b) pada cijena dionica potrošnih i investicijskih dobara;
c) zaoštravanja i smanjenja kreditne aktivnosti.
Ovo zadnje bio bi razlog uglavnom zbog ponovnog značajnog pogoršanja kvalitete investicijskih portfelja (kredita i ostalih plasmana) u američkim bankama. Sva tri navedena faktora ne utječu posve negativno, pošto je kao posljedica jakog dolara došlo do pojeftinjenja sirovina. Npr. nafta je pojeftinila sa 80 na sadašnjih 70 dolara po barelu. Ako sada pogledamo malo detaljnije, vidjet ćemo da je izvozna izloženost SAD prema Europi mala (cjelokupni izvoz od oko 2% američkoga BDP), što posljedično znači, da smanjena europska potražnja praktično ne utječe na rast američkoga BDP. Problematičniji utjecaj predstavlja pad cijene dionica na tržištima dionica. Prema izračunu, koji je napravila američka investicijska banka Goldman Sachs, je cca. 12 tisuća milijardi dolara uloženo u različnim dioničarskim ulaganjima (bilo izravno u dionice, ili dioničke fondove) od strane domaćinstva. U slučaju pada cijena na tržištu dionica npr. za 10%, posljedično dolazi do manje potrošnje od strane domaćinstava za cca. 36 milijardi dolara, što već predstavlja 0,3% BDP. Kod zaoštravanja likvidnosti i kreditne aktivnosti, treba napomenuti, da je po podacima iste investicijske banke, ukupna izloženost američkih banaka prema Grčkom, Španjolskom i Portugalskom dugu samo oko 90 milijardi dolara. Ova brojka uključuje i javni i privatni sektor, kao nositelje duga. Brojka je mala, u odnosu na gubitke, koje su pretrpjele europske banke kod nekretninske krize, koja je imala korijene u Americi. Kao što je već spomenuto, kao posljedica jačeg dolara došlo je do pada cijena sirovina i samo npr. na padu cijena nafte za 10 dolara, američka domaćinstva godišnje uštede oko 20 milijardi dolara. Veliki dio ovog iznosa je raspoloživ za daljnju potrošnju. Vjerojatno se možemo složiti sa općom tezom, da se problemi u SAD u svim njihovim dimenzijama s vremenskim zakašnjenjem jače odraze u Europi, nego obratno. Zbog nagomilanih problema, Europa će se morati suočiti s rigoroznim promjenama i reformama. Samo taj put će joj omogućiti, da neće dovesti opstanak zajedničke europske valute doveden u pitanje. Prve najave ozbiljnosti situacije smo primijetili tek sada, kada je vodeća članica EU Njemačka najavila plan ušteda do 2016 godine, počevši sa 2011 godinom. Svake godine namjeravaju uštediti 10 milijardi eura. Mislim da je suvišno napomenuti da slično očekuju od svih država članica. Sa prvim mjerama proračunskih sanacija se javila i Italija, sa smanjenjem zapošljavanja i smanjenjem transfera regijama. Međutim, reforme se moraju nužno provoditi, ali će prema osjećaju biti dugotrajnije, uglavnom zbog jake uloge sindikata u pojedinim državama, kao i političke (ne)volje. U svakom slučaju, mjere štednje država imaju kao nužnu posljedicu smanjenje potrošnje, time i gospodarskog rasta, a to ne želimo na tržištu kapitala.
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 28.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 28.03.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- Koji fond odabrati
- Upute za izdavanje, otkup i zamjenu udjela u fondovima
- ZBI i HPB fondovi – obavijest
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju 2023.)
(koji na 31.12.2023. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +42,64% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +31,15% | 4 | ||||
Capital Breeder | +29,68% | 3 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Conservative Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 28.03. 15:27 | 2823,70 | -18,71 |
-0,66 |
|
CROBEX10* | 28.03. 15:27 | 1706,35 | -10,01 |
-0,58 |
|
CROBEX10tr* | 28.03. 15:27 | 1854,95 | -10,89 |
-0,58 |
|
ADRIAprime* | 28.03. 15:27 | 1915,21 | -8,37 |
-0,44 |
|
CROBISTR* | 27.03. 16:31 | 172,7653 | 0,08 |
0,05 |
|
CROBIS* | 27.03. 16:31 | 96,038 | 0,01 |
0,01 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
KOEI | 260,00 € |
-1,52% |
296.526,00 € |
MONP | 8,00 € |
-4,19% |
178.868,25 € |
HPB | 230,00 € |
-0,86% |
149.370,00 € |
RIVP | 5,18 € |
0,39% |
123.723,18 € |
7SLO | 27,14 € |
0,11% |
111.213,23 € |
HT | 30,30 € |
-0,33% |
105.083,60 € |
7BET | 13,84 € |
0,44% |
97.880,44 € |
KODT | 1.340,00 € |
-2,90% |
64.260,00 € |
ADRS2 | 60,40 € |
0,33% |
61.418,80 € |
ZABA | 18,20 € |
0,00% |
56.490,40 € |
Redovni dionički promet: | 1.484.092,60 € |
Redovni obveznički promet: | 92.517,06 € |
Sveukupni promet: | 3.361.609,66 € |