(21.09.2011)

U dva poteza HNB povlači 4,4 mlrd. kuna

Hrvatska narodna banka kroz dva ovotjedna poteza usmjerena na stabiliziranje tečaja i ublažavanje deprecijacijskih pritisaka iz sustava povlači oko 4,4 milijarde kuna. Nakon devizne intervencije u ponedjeljak u kojoj je bankama prodala 180,5 milijuna eura s efektom povlačenja oko 1,32 milijarde kuna, guverner Željko Rohatinski je dan poslije na izvanrednoj sjednici Savjeta HNB-a povećao stopu obvezne pričuve. Ona se povećava za jedan postotni bod, sa 13 na 14 posto, a posljedica toga je povlačenje 2,6 milijardi kuna iz kunskog i oko 500 milijuna kuna iz deviznog dijela pričuve.

Posljednjih godina zahvati HNB-a u visinu obvezne pričuve isključivo su išli u smjeru spuštanja, a još prije mjesec dana (kad su Vlada i banke dogovarale model za ublažavanje poteškoća građana pogođenih jačanjem švicarskog franka) guverner je bio najavljivao i mogućnost daljnjeg smanjenja stope pričuve. No, zbog ustrajnih deprecijacijskih pritisaka na kunu koji su povukli tečaj eura preko 7,50 kuna dogodilo se upravo suprotno, silazni je niz prekinut.Središnja je banka zbog rasta tečaja početkom tjedna već drugi put ovog ljeta intervenirala prodajom eura, a računajući i onu s kraja srpnja, time je potrošila ukupno gotovo 420 milijuna eura deviznih rezervi.

Najnoviji potez sugerira da u HNB-u smatraju kako više nema smisla tečaj braniti samo deviznim intervencijama kojima se troše devizne rezerve, dok je u sustavu istodobno stalno prisutan znatan višak likvidnosti. Dnevni viškovi likvidnosti u bankarskom sustavu i u posljednje vrijeme su se kretali od četiri do čak deset milijardi kuna. Veza između gospodarstva i banaka očito i dalje slabo funkcionira; potražnja za kreditima i percepcija rizika zasad jednostavno nisu podudarni na način da se postojeća likvidnost u u većoj mjeri stavi u funkciju gospodarskog rasta. Dio ekonomista to vidi i kao strukturni problem, koji se na strani banaka svodi na to da su u Hrvatskoj ipak u većoj mjeri prisutne banke pretežito retail orijentacije. U takvim uvjetima HNB očito ocjenjuje da je bolje "sačuvati municiju", kaže jedan financijaš aludirajući na devizne rezerve. Premda su one i dalje relativno solidne, u uvjetima previranja na međunaronim tržištima i stalno podgrijavanih strahova vezanih uz dužniku krizu u eurozoni i njezin utjecaj na uvjete financiranja, oprez je sveprisutan.

U središnjoj banci su uz odluku savjeta istaknuli kako će i dalje pomno pratiti kretanja na tržištu, te reagirati na prekomjerne oscilacije tečaja koje nisu utemeljene na realnim ekonomskim kretanjima. Pritisci na tečaj koji su rezultirali probijanjem granice 7,50 kuna nisu doduše bili nagli, a bankari će istaknuti i kako je takav pomak dovoljno to da su Ina i HEP u samo jednom danu na tržištu kupovali 30-40 milijuna eura. Deprecijacijskom trendu u novije su vrijeme pogodovali, primjerice, i ispisi trezorskih zapisa s valutnom klauzulom, čije je stanje od početka godine smanjeno za više od pola milijarde (526 milijuna) eura. Među investitorima u te papire znatne su iznose imali i stranci, a po tim dospijećima isplaćivane kune mijenjane su u devize, pridonoseći deviznoj potražnji.

Nestabilnost na međunarodnim tržištima je, usto, potaknula na povlačenje i dio stranih investitora iz hrvatskih dionica, ali i drugih vidova imovine (nekretnine). Dan nakon devizne intervencije tečaj kune i eura se stabilizirao ispod razine 7,50. Sa samim nagovještajem podizanja obvezne pričuve pak novčano je tržište reagiralo blagim porastom kamatnih stopa, a cijene obveznica su posljedično, premda na malim volumenima, pale.

Izvor: www.poslovni.hr

E-mail