(14.12.2011)

Stečajni upravitelj Peveca: Josipovićev ured lobirao je za Pevec u RBA

Dok Višnja i Zdravko Pevec iščekuju završetak sudskog procesa koji se vodi protiv njih zbog optužbi da su nesavjesnim poslovanjem oštetili bivšu tvrtku za 3,8, a državni proračun za 10 milijuna kuna, trgovački lanac Pevec na izlaznim je vratima stečajnog postupka koji se vodi praktički dvije godine.

U tom se razdoblju Pevec uspio osoviti na noge te ponovno zadobiti povjerenje velikog dijela dobavljača i kupaca. O tomu kako je bjelovarski lanac uspio opstati i kakvi su planovi za njegov daljnji razvoj razgovarali smo sa stečajnim upraviteljem Darkom Šketom.

Više od 90 posto vjerovnika prošlog se tjedna pozitivno izjasnilo o stečajnom planu Peveca. Jeste li očekivali takvu podršku?

- Očekivao sam, zapravo, jer je uložen velik angažman u ove dvije godine stečaja Peveca Zagreb i Peveca Bjelovar. Zadovoljan sam što su taj trud prepoznali vjerovnici; banke, radnici, dobavljači. Po stečajnom zakonu, za prolazak stečajnog plana trebala nam je potpora dvije trećine vjerovnika po visini tražbina. S obzirom na to da ga je podržalo više od 90 posto vjerovnika, koji su nosili gotovo 90 posto tražbina, plan je zaista prihvaćen bez ikakve rezerve. Doduše, da nije bilo glasanja protiv stečajnog plana obitelji Pevec, bilo bi još bolje.

Kako komentirate to što Višnja i Zdravko Pevec nisu podržali stečaj svoje bivše tvrtke?

- Stečaj Peveca specifičan je u Hrvatskoj, ne samo po broju vjerovnika i visini tražbina, već i po tome što je ta tvrtka, od svog osnivanja, bila u vlasništvu fizičkih osoba. Očekivalo se da bi moglo biti problema. Najveći je problem što Zdravko i Višnja Pevec nisu razumjeli da su oni, kao vlasnici, odgovorni za nastala potraživanja vjerovnika. Naime, supružnici Pevec smatraju da imaju pravo na zadržanu dobiti iz godina prije stečajnog postupka, a riječ je o višemilijunskim iznosima. No, svoje tražbine nisu prijavili na vrijeme, ali i da jesu, one ne bi bile priznate jer se stečajni postupak vodi zbog vjerovnika. Vlasnici se mogu namiriti, ali tek nakon svih vjerovnika. Međutim, bivšim vlasnicima to nije logično pa se smatraju oštećenima.

Zdravko Pevec imao je javne istupe u smislu da, iako vlasnik, nije odgovoran za propast trgovačkog lanca, već da su najodgovornije banke. Ustvrdio je čak i da su ga opljačkali sindikati. Nakon što ste dvije godine proveli u Pevecu, tko je po vašem mišljenju najviše kriv za ono što se dogodilo?

- Kroz stečaj se vidjelo da je do takve situacije doveo niz nepromišljenih postupaka vlasnika koji su ujedno bili uprava društva. Može se reći da su 70 posto razloga kraha Peveca neprovedivi potezi uprave, a 30 posto objektivne okolnosti na tržištu i smanjena potrošnja.
Revizorska kuća KPMG, koju su angažirale banke, prije otvaranja stečajnog postupka izradila je analizu iz koje se vidi da je Uprava Peveca prije svega pogriješila kada je odlučila ulagati u transport. Uložili su u portfelj od 700 vozila koja su pomela konkurenciju, išlo se dampinškim cijenama, ali one su se kasnije pokazale nedovoljnima za otplatu rata. Do kraha je dovelo i ulaganja u zemljišta te u predimenzionirane centre na krivim lokacijama, posebno u Srbiji i BiH, te u gradovima gdje je kupovna moć bila preslaba. To je, nažalost, i sada problem. Radimo uglavnom u prizemljima, a tek trebamo staviti u funkciju ostatak prostora.

Jeste li pronašli materijalne dokaze da bi bilo tko unutar Peveca oštetio tvrtku i njezine vlasnike?

- Posao stečajnog upravitelja nije prioritetno traženje dokaza o nepravilnostima. Porezna uprava u Pevecu je bila u vrijeme stečaja i osam mjeseci je kontrolirala poslovanje iz 2008. i 2009. godine. Policija je izuzela određenu dokumentaciju i sad je u tijeku drugo knjigovodstveno vještačenje koje je odredio sud. Što se krađa tiče, kada je stečaj otvoren, trebalo je utvrditi imovinu, odnosno stečajnu masu. Tada je prvi put na pravi način popisana imovina otkad postoji Pevec. To je i mene iznenadilo. Utvrđeni su milijunski manjkovi u centrima te su podnesene kaznene prijave.

Koliko su iznosili gubici u robi?

- Blizu 65 milijuna kuna za sve centre što su enormni iznosi. Međutim, pitanje je u kojem se vremenu to dogodilo. Roba se mogla odlijevati na sve moguće načine, sve je bilo dosta improvizirano. Sada kontroling koji zovem „leteći odred" obavlja svoj posao kako treba. Prisiljeni smo uvoditi i novi informacijski sustav jer su se u starom mogli prikrivati podaci. Za njega je bila zadužena tvrtka Informatika 2000, čiji je vlasnik bivši financijski direktor Peveca. Možda je vlasnik u pravu kada kaže da su određeni djelatnici jačali kroz Pevec, a njega slabili. Međutim, tvrtku treba voditi Uprava.

Pevecov stečaj s preustrojem uspješno će završiti. Što je bilo ključno za takav ishod?

- Stečajni plan će proći tek nakon rješenja o pravomoćnosti. Obitelj Pevec najavila je žalbu, no Visoki trgovački sud trebao bi ih hitno rješavati, u roku od 15 do 30 dana. Vjerujem da će novo društvo početi raditi u veljači 2012. godine.
Glavni preduvjet za uspjeh bilo je pridobiti povjerenje dobavljača - vjerovnika. Pokušao sam razgovarati s njima da na onome što je ostalo, a to je uglavnom bilo „relikvia relikviarum" - nekonkurentna izvansezonska roba - pokušamo nešto pokrenuti. Nisam u početku bio siguran kako će to prihvatiti dobavljači, primjerice Samoborka kojoj je Pevec ostao dužan 39 milijuna kuna. No, nije tajna da su dobavljači sami ustvrdili kako bi i dosta njih otišlo u stečaj da Pevec nije nastavio poslovati. Sada imamo oko 350 dobavljača. Uveli smo prodaju uz pridržaj prava vlasništva, što daje sigurnost dobavljaču jer ako mu se ne plati u roku od 30 do 60 dana, može preuzeti robu i prodati je dalje. Za sada održavamo likvidnost i nismo nikome dužni. Zbog toga su dobavljači, ali i država koja će imati najveći pojedinačni udjel, osjetili da ovo društvo ima smisla.

Imali ste dosta problema s Raiffeisen bankom, koja se dugo opirala stečajnom planu i umalo ga odbila?

- Vodili smo razgovore s jedanaest banaka, ali oni s RBA bili su, recimo, višeg intenziteta.

Zašto se RBA protivila stečajnom planu?

- Možemo samo nagađati. Moguće je da su imali kupca za centar u Jankomiru na kojem imaju hipoteku. No, to je još jedna zamršena pravna situacija. U jednom trenutku potpuno smo prekinuli razgovore i došlo mi je da odustanem od svega, jer sam shvatio da sam pred zidom. U kontaktu s predsjednikom Ivom Josipovićem omogućen mi je razgovor s njegovim savjetnikom za ekonomiju, gospodinom Cotom, i to nakon što nam je stiglo negativno očitovanje RBA na stečajni plan. Znalo se da će se, ako se to dogodi, i svi drugi poljuljati. Zamolio sam savjetnika predsjednika samo da nam se omogući razgovor u RBA, da se taj problem riješi. Nakon toga RBA je podržala stečajni plan i više nije bilo nikakvih nesporazuma. Usuglašen je sporazum kojim se povlače sve tužbe i ovrhe, a RBA će, kao i ostale banke, zatvoriti potraživanja preuzimanjem nekretnine u Jankomiru i ustupiti je u najam novom društvu Pevec.

Kako je planirano poslovanje novog Peveca d.d.?

- Ove godine ostvarit ćemo nešto više od 600 milijuna kuna prihoda te 12 do 13 milijuna kuna dobiti. Iduće planiramo prihode od 750 milijuna kuna, što je čisti konzervativni rast sa sadašnjim centrima. No, već imamo nekoliko interesenata za najam ili franšizu. Ideja je da se kroz kombinaciju franšizinga proširimo tamo gdje nismo prisutni, npr. u Šibenik ili Veliku Goricu. Počeli smo restrukturiranje, kadrovsko i tehnološko, no to nije ni izbliza završeno. Potrebno je operativno restrukturiranje u centrima koji još posluju s gubitkom, primjerice Varaždin, koji je na neprimjerenoj lokaciji. Najamnine će nam biti novi trošak pa prostore moramo dati u podzakup ili ih nekako staviti u funkciju.
Planiramo jačati i veleprodaju te sindikalnu prodaju. Imamo potpisane ugovore s MUP-om i Ministarstvom prometa i veza. Sada nam taj segment čini 3 posto prodaje.

Dobavljače ste vratili. Jesu li se vratili i kupci?

- Dobavljači su prepoznali brend, odnosno distributivnu snagu društva, a i kupci su se vratili. Dnevno kroz naše centre prođe 8000 do 9000 kupaca. Držimo 30-ak posto tržišnog udjela. Najveći konkurenti su nam Bauhaus i Baumax te Konikom u segmentu bijele tehnike. No, nije nam presudno da budemo najveći nego da imamo stabilno poslovanje i da nitko od dobavljača nije ugrožen.

Kada će se vjerovnici moći naplatiti i vratiti ono što su izgubili?

- Jedan od dobavljača - vjerovnika nedavno je izjavio da je dugove uspio naplatiti kroz nastavak poslovanja, dakle kroz marže. No, Samoborka svojih 39 milijuna kuna sigurno ne može naplatiti za godinu i pol. S dionicama vjerovnici nisu sretni, budimo realni. Ali, dionice će kotirati na burzi i 713 dioničara, koliko će ih biti u budućnosti, previše je i sigurno će ih netko nakon nekog vremena pokušati ujediniti. Što se samog poslovanja tiče, nova tvrtka neće imati kreditno niti bilo kakvo financijsko opterećenje iz stečaja osim obaveze prema radnicima od oko 20 milijuna kuna, koja će biti isplaćena u četiri rate.

Koliki će biti temeljni kapital novog društva?

- Oko 200 milijuna kuna, od čega se 90 milijuna odnosi na rezervacije za sudske sporove. U kapital ulazi i imovina, odnosno vrijedna zemljište u Skoplju, Beogradu, Puli, Dugopolju...

Gdje bi Pevec trebao biti za dvije-tri godine?

- Pretendiramo biti najveći domaći lanac neprehrambenih proizvoda, kao što je Pevec jednom i bio. Pevec vidim kao distributivni servis domaćih proizvođača i dobavljača, a sada ih imamo 70 posto. Realni smo i znamo da ih nema puno, ali naša su vrata širom otvorena svakom domaćem proizvođaču.

Hoćete li ostati u Pevecu i nakon što završi stečajni postupak? Želite li to?

- Svi koji su bili zainteresirani za nastavak poslovanja Peveca očekuju da ja budem predsjednik Uprave. Ako se i ostali vjerovnici i dobavljači s time slože, prihvatit ću to. Ljudi su, prije svega dobavljači i radnici, osjetili sigurnost za ove dvije godine stečaja i očekuju da se taj kontinuitet nastavi. Kao stečajni upravitelj predložit ću sedmeročlani Nadzorni odbor, u suglasnosti s odborima vjerovnika. Članove će imati država, Hypo banka, Samoborka, radnici te predstavnici segmenata - Mark 2, Končar i Turbo ZG.

Izvor: www.business.hr

E-mail