(20.09.2011)

Smith: Sustav sigurnosti u Hrvatskoj viši nego u mnogim državama

Mike Smith, voditelj odjela za upravljanje rizicima u platnom prometu Visa AP & CEMEA (regije koja obuhvaća azijsko-pacifičku regiju, srednju i istočnu Europu, Bliski istok i Afriku), govori o najnovijim rizicima u svijetu i koje opasnosti vrebaju kartičare. Ističe kako je sigurnost kartice i transakcije temelj povjerenja koje oni moraju konstantno održavati. Također nove tehnologije, pogotovo u segmentu beskontaktnog plaćanja, polako postaju glavni način plaćanja u svijetu.

Koji su najveći rizici s kojima se suočavate? Koji su najveći sigurnosni problemi?
Što se tiče Hrvatske, imate izuzetno sofisticiran bankovni sustav i infrastrukturu. Upravljanje rizicima u Hrvatskoj je na jako visokoj razini. Stoga je rizik za sigurnost izrazito nizak. Uporabom pravih alata kartice mogu zamijeniti gotovinu u bilo kojem ternutku, bilo da je riječ o debitnoj ili kreditnoj kartici. U Hrvatskoj postoji izuzetno sigurna infrastruktura. Naime, više od 80 posto kartica ima ugrađen čip, što je jako visoka razina sigurnosti transakcija. Mogućnosti za prijevaru u Hrvatskoj su znatno manje nego u većini zemalja.

Kako je financijska kriza utjecala na Visino upravljanje rizicima?
Mnoge kompanije rezale su troškove u određenim segmentima poslovanja, mi nismo. Dapače, uložili smo više, pogotovo u sigurnost. Naravno da postoji određen rizik u slučaju da neka država proglasi "default", to je loše za gospodarstvo. Stvorili bi se problemi u likvidnosti, stoga pomno pratimo i takva zbivanja.

U Visinu izvještaju za drugo tromjesečje stoji da su države istočne Europe imale bolje rezultate od ostalih. Imajući u vidu krizu, kako je došlo do takvih rezultata?
Postoji nekoliko razloga za takav ishod. U nekim je državama baza korisnika mala, stoga je relativan rast puno veći. U država u kojima pak postoji puno veći broj korisnika rast je dakako puno manji. Primjerice, takvo je američko tržište. Na tom tržištu ne možete očekivati veći rast zato što velik broj ljudi koristi Visu. S druge pak strane postoje brzorastuća tržišta na kojima je "plastika" relativno slabo zastupljena. Korisnici u tim državama sve više shvaćaju pogodnosti kartice u odnosu na gotovinu. Tako oni koji se prvi put odluče za karticu više je koriste za kupnju veće vrijednosti, putovanja i slično. No prije 30 godina nitko ne bi pomislio da bi se kartica mogla koristiti za male stvari kao što se danas koristi u Sjedinjenim Američkim Državama u McDonaldsu, na primjer. Koliki će na kraju biti rast, ovisi o bankama i njihovoj razvojnoj politici.

Neke analize govore o tome da će do 2015. godine 15 posto svih transakcija ići mobitelom. Slažete li se s time?
Tehnologija koja se koristi mobilnom telefonijom postaje sve važniji segment našeg poslovanja. Koliko će se ta vrsta tehnologije "ukorijeniti" među korisnicima, ovisi od države do države. Ali to je svakako središnji dio naše strategije razvoja. Htjeli bismo da taj segment i dalje raste te da u tome postanemo svjetski lideri.

Koliko bi bilo isplativo ulagati u biometrijsku tehnologiju u odnosu na sadašnja ulaganja u tehnologiju namijenjenu mobitelima?
Postoji nekoliko rješenja na tržištu za takav način plaćanja. Takva tehnologija rijetko se koristi. Naime, stvar je u infrastrukturi. Uvođenje takve tehnologije zahtijevalo bi potpunu promjenu tehnologije jer je jedno očitati čip s kartice, a drugo je tehnologija koja čita zjenicu oka ili otisak prsta. Razlika je u softveru, terminali su drukčiji. Već 15 godina slušam o biometriji, ali nisam primijetio da je na nekom tržištu uzela zamaha.

Koja je svrha unapređenja usluge ako je ona skuplja? Što to znači za klijente?
Mnoge studije su pokazale kako je korištenje "plastike" isplativije od gotovine. Brže je, ne morate ići u banku, zaposlenici ne moraju nositi tu gotovinu u banku, nema pogreške, lakše je napraviti inventuru. Trgovci imaju mnogo koristi od kartica. Trgovci koji primaju karticu, a ne samo gotovinu imaju veći promet jer su klijentu dali veći izbor. Istraživanja su pokazala da se prilikom korištenja kartice troši više nego kada se koristi gotovina. To je pak dobro za trgovca.

Mali trgovci katkad ne žele koristiti kartice. Kažu da im je to preskupo jer banke naplaćuju previsoku naknadu. Koji je zapravo transakcijski trošak po kartici?
To ovisi od države do države. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama ne postoje naknade za korištenje kartica. Ali u mnogim državama postoje takve naknade. Ako ste pak mali trgovac, naravno da je trošak imati POS uređaj. To je normalno. Mali trgovci možda i ne žele imati te uređaje, no ne mogu govoriti u njihovo ime. No tehnologija napreduje svakoga dana. Primjerice, ako imate iPhone, priključite mali uređaj na njega, i prilikom kupnje u trgovini u kojoj trgovac ima uređaj prislonite aparat i napravite transakciju.

Nove tehnologije
Hoće li mobiteli zamijeniti kreditne kartice?
Model plaćanja mobitelom ima nekoliko koncepata. Visa ima karticu koju je izradila, a riječ je o beskontaktnoj kartici. Nema "slidea", nema čipa. Ona se samo prisloni na uređaj koji učita podatke u sekundi. Koncept plaćanja bazira se na istoj tehnologiji. Ugradi se čip koji se prisloni na uređaj koji ga očita i skine novac.

Izvor: www.poslovni.hr

E-mail