(03.11.2011)

Skype je nastao u Estoniji, sličan bi projekt mogla iznjedriti i Hrvatska

Alan Barrell proveo je gotovo 30 godina na višim izvršnim pozicijama u tehnološkim industrijama i jedan je od najvećih promicatelja poduzetništva na britanskom sveučilištu Cambridge. Trenutačno je ‘Entrepreneur in Residence' u Centru za poduzetničko učenje u Cambridgeu te gostujući profesor poduzetništva na poslovnoj školi Sveučilišta Bedfordshire. Osim toga gostujući je predavač i na trima kineskim sveučilištima i visokim školama, a interes za Kinu obilježio je velik dio njegova života i rada. Sudjelovao je u osnivanju Cambridge Gateway fonda teškog 70 milijuna eura namijenjenog poticanju rane faze razvoja tehnoloških biznisa, član je udruženja Cambridge Angels and Sophia Business Angels iz Francuske, a savjetuje brojne kompanije u ranoj fazi razvoja diljem svijeta.

• Kakva bi trebala biti uloga privatnog sektora, a kakva države u razvoju poduzetništva temeljenog na inovacijama i novim tehnologijama?

- Privatni sektor trebati imati važniju ulogu jer on generira novu vrijednost i pritom ne mislim samo na novac. Vlada ima važnu ulogu u ranoj fazi procesa stvaranja inovacija kada treba poduprijeti istraživače na sveučilištima i oko njih jer, s obzirom na visoki rizik u toj fazi, njihovi projekti još nisu privlačni privatnom sektoru. U svakom slučaju treba postojati ravnoteža između tih dvaju sektora, a najvažnije je da se uspostave procesi koji će privatnom sektoru ukazati više povjerenja u to da se istraživačko-razvojni projekti sa sveučilišta mogu pretvoriti u proizvode za tržište.
U radu s vašim studentima svjestan sam golemog potencijala u glavama tih mladih ljudi. Privatni sektor treba preuzeti te ideje i podržati ih novcem. Tu na scenu stupaju poslovni anđeli i fondovi rizičnog kapitala. Veliki je problem u ovom dijelu Europe nepostojanje takvih fondova. Vjerujem da će se percepcija promijeniti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, a tada će vam na raspolaganju biti i razne druge mogućnosti financiranja.

• Fondovi rizičnog kapitala obično kažu da su im ovo tržište i kompanije premali; je li to objektivna prepreka ili se investitore može privući i na neki drugi način?

- Ako je ideja dobra uvijek može pronaći ulagača. Na primjer, Skype je nastao u Estoniji, a prvi je kapital dobio od fonda iz Luksemburga. To je, dakle, moguće. Ovdje sam upoznao prdstavnike BICRO-a koji imaju vrlo zanimljiv model, ali trebaju pomoć i podršku. Uočio sam da imaju dosta visokotehnoloških projekata, možda uspijemo ostvariti i neke sinergije. Sve kreativne ideje iz Hrvatske dobro su došle. U Europi je razvijen model da inovativne tvrtke nastaju na sveučilištima gdje ih pronalaze poslovni anđeli ili fondovi rizičnog kapitala, kao što je, primjerice, i fond Amadeus iz Cambridgea koji ulaže novac i preuzima rizik daljnjeg razvoja. Trebalo bi razmisliti zašto Zagrebačko sveučilište ne ulaže u ranu fazu razvoja takvih tvrtki. Ako tvrtka postane uspješna s pomoću takvih fondova vrlo će se brzo za nju zainteresirati i međunarodni fondovi rizičnog kapitala, a ako ima globalni potencijal i oni iz Silicijske doline.

• Kako funkcionira i kako je nastao Cambridge Gateway fond?

- Na početku su se ti fondovi zvali University Challenge fondovi i nastali su na način da je država alocirala 20 milijuna funti na nekoliko sveučilišta. Cambridge je od toga dobio pet milijuna i sam još prikupio sedam milijuna funti. To su tzv. evergreen fondovi jer ne ulažu samo jednom nego novac koji zarade ponovno vraćaju u fond. Na tri načina financiraju nove tvrtke: grant ili bespovratna sredstva kojima podržavaju znanstvenike i izumitelje, kredit koji se može promijeniti u udjel u kapitalu te ulaganje u kapital (equity). Pri ulaganja u vlasnički kapital sveučilišni fondovi uvijek ulažu s nekim drugim investitorima.
U svakom slučaju novac i kapital nisu dovoljni sami po sebi. Potrebno je izgraditi cijeli ekosustav, odnosno imati dovoljno iskusnih ljudi koji će biti potpora novim tvrtkama i istraživačima. Također, vrlo je bitna atmosfera i neformalne strukture koje potiču razvoj takvih tvrtki.

• Što je potrebno da bi se izgradio takav ekosustav?

- Cambridge je centar koji je generirao velike znanstvene pronalaske; tu su bili Newton, Darwin i slični umovi i nikad nije nedostajalo tehnološko-znanstvenih postignuća, ali stoljećima nije bilo njihove lokalne komercijalizacije. To se promijenilo 1960., kad se nekoliko mladih ljudi počelo baviti komercijalizacijom istraživanja sa sveučilišta. Na sveučilištu su bili šokirani jer su mislili da je njihova jedina dužnost obrazovati, no otad se promijenila kultura i sâm koncept komercijalizacije istraživanja i razvoja. Došlo je do povezivanja akademske zajednice, države i poduzetnika i počeo je rast, ne zato što je država rekla da se to napravi, nego zato što se uspostavio održivi ‘role' model. Dakle, negdje treba početi. Treba razvijati programe za razvoj poduzetništva. Ja, primjerice držim kolegij o tome kako pronaći novac za svoj biznis, a takvo što se može raditi i ovdje. Zašto ne osnovati atraktivne stipendije i poticaje za originalne poslovne ideje i planove?

• U Hrvatskoj se nerijetko nađe ideja pa čak i kolegija koji se bave sličnim temama, no sve na kraju propadne u fazi komercijalizacije i pronalaženja kapitala. Kako privući investitora?

- To je mnogo više od formalne aplikacije za financiranjem i prezentacijom tvrtke i ideje. Velika je važnost uspostavljanje osobnih kontakata i networkinga. Primjerice, hrvatska tvrtka koja nekom investitoru u Ujedinjenom Kraljevstvu pošalje informaciju o nekoj novoj tehnologiji, razvoju ili ideji, možda uopće neće dobiti odgovor naprosto zato što mu Hrvatska nije poznata, nema vremena...Treba ići preko ljudi koji poznaju druge ljude, bilo da treba procijeniti ideju ili preporučiti tvrtku direktno investitoru. Mnogi ljudi ne dobivaju novac ne zato što ga ne bi bilo, nego zato što se ne znaju prezentirati na pravi način. Čuo sam da se u Hrvatskoj radi na nekoliko projekata iz nanotehnologije; to zvuči sjajno i zaintrigiralo me. Možda to uspijemo povezati s nečim što se radi u Ujedinjenom Kraljevstvu. Suradnja među sveučilištima često je spora i birokratizirana, ali mnogi su ljudi diljem svijeta povezani s raznim institucijama i organizacijama. Ključni preduvjeti za privlačenje fonova rizičnog kapitala i drugih investitora su obrazovanje i porezna politika kojom se usmjerava privatni novac. Treba kreirati okruženje i pustiti privatni kapital da se snalazi, ne ulagati mnogo državnog novca u fondove rizičnog kapitala i prepustiti upravljanje profesionalnim menadžerima, a ne državnim službenicima.

• Što je danas inovativno? Što traže investitori koji žele ulagati u ICT, u bioznanosti itd.?

- Danas je glavni trend u ICT-u mobilnost, mobilne aplikacije su hit, ali tu su i tvrtke koje rade komponente, čipove za mobilne telefone itd. Duboka biotehnologija još je teško i rizično područje za investitore i dosta je regulirana propisima, no zato se novac sve više slijeva u medicinske tehnologije. Osim Zapada na tom području rastu i kineske mogućnosti i tržište jer više izdvajaju za zdravstvo. Tu je općenito veliki prostor jer stanovništvo je sve starije pa se traže načini uštede u zdravstvu. Važan je i trend konvergencije tehnologija: bio, nano tehnologije i farmaceutska industrija postaju sve povezanije.

• Ekonomska se moć dramatično okreće prema Istoku; kako zamišljate poziciju i budućnost Kine u odnosu na EU i SAD?

- Zapad ne raste po stopama prema kojima bi trebao i moramo stvoriti što više novih kompanija s novim idejama. Kina raste mnogo brže od Europe i Amerike. Kineska vlada trenutačno razmatra mogućnost kako usporiti rast BDP-a na približno sedam posto jer je godišnja stopa rasta od desetak posto opasna i može dovesti do pregrijavanja cjelokupne ekonomije. Osim toga kineska ekonomija danas pati i zato je ovisna o izvozu, a potražnja se sada usporava zbog recesije u svijetu. Kinezi pokušavaju balansirati između izvoza i domaće potrošnje pokušavajući kontrolirati inflaciju. S druge strane javljaju se i socijalni problemi jer raste nezaposlenost obrazovane klase. Kina sve više ulaže u istraživaje i razvoj, inovacije postaje zastupljenije u njihovoj komercijalizaciji, no Zapad je i dalje centar inovativnosti. Na Zapadu postoji veliki potencijal kreiranja novih ideja, ali mora biti bolji i brži u njihovu pretvaranju u proizvode.
 

Izvor: www.liderpress.hr

E-mail