(23.11.2011)

Kreditni freeze u Austriji - skuplji krediti u Hrvatskoj

Neobuzdano kreditiranje koje su na istoku Europe provodile, među ostalima, i austrijske banke sada se Austriji vraća kao bumerang. Nakon što su dužnička kriza te problematično poslovanje u rumunjskim, ukrajinskim i mađarskim podružnicama nanijeli značajne gubitke austrijskim bankama, tamošnja središnja banka i financijski regulator odlučili su reagirati objavivši zahtjeve za održivije poslovanje austrijskih banaka u istočnoj i jugoistočnoj Europi. Prijedlozi su objavljeni u obliku regulatornih smjernica i ponajprije su namijenjeni za trojac najvećih - Erste Group, Raiffeisen Bank International i Bank Austria. Zahtjevi se prije svega odnose na postrožene kapitalne zahtjeve i propise koji bi trebali potaknuti pojačano lokalno refinanciranje istočnoeuropskih i srednjoeuropskih podružnica austrijskih banaka i podići razinu adekvatnosti kapitala austrijskih grupacija na devet posto.

Ono što je posebno bitno jest da će povećani plasman kredita u podružnicama ubuduće biti uvjetovan pojačanim održivim refinanciranjem na lokalnoj razini. To može biti posredstvom lokalnih depozita, lokalnim zaduživanjem kao i financiranjem putem Europske banke za obnovu i i razvoj i Europske investicijske banke. Posebno izložene podružnice morat će voditi računa o tome da omjer novoplasiranih kredita i depozita ne premašuje 110 posto. Nema sumnje, poslovanje banaka-kćeri istočno od Beča sve više ugrožava i same matice, ocjenjuje Tomislav Ćorić sa Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Gubici koje austrijske banke bilježe u istočnoj Europi imaju tendenciju da ugroze i austrijske banke-majke. Ovim instrumentom austrijska središnja banka sada pokušava zaštititi austrijski financijski sustav od dodatnih gubitaka, kaže Ćorić.

O razmjerima ugroženosti govori i podatak o gubicima Erste Groupa, u sklopu kojeg posluje hrvatska Erstebanka. Podsjetimo, austrijski je Erste početkom prošlog mjeseca objavio da je u prvih devet mjeseci zabilježio neto-gubitak od 973 milijuna eura zbog dužničke krize u eurozoni i problema u poslovanju u istočnoj Europi. Za ilustraciju, u istom razdoblju lani banka je bilježila neto-dobit od 633,8 milijuna eura. Za ovu godinu u Erste Groupu računaju na neto-gubitak između 700 i 800 milijuna eura. K tome, izvršni direktor banke Andreas Treichl procijenio je da će banci trebati oko 750 milijuna eura dodatnog kapitala kako bi ispunila zahtjeve europskog bankovnog regulatora o stopi adekvatnosti kapitala od devet posto.

U hrvatskoj Raiffesen banci (RBA) ističu kako kapitalni zahtjev koji se povećava na devet posto za banke unutar EU i to isključivo putem nepovratnih vlasničkih instrumenata nema izravnog utjecaja na hrvatske banke jer se odnosi na konsolidirani kapital matičnih banaka, a ne na podređene lokalne banke. Također, lokalni kapitalni zahtjev za hrvatske banke je već sada 12 posto, domaće banke ga ispunjavaju uglavnom putem čistih vlasničkih instrumenata te ni u slučaju disperziranog postavljanja zahtjeva ne bi imale nedostatak vlasničkog kapitala. Drugim riječima, hrvatski bankovni sustav cjelini i njegovo funkcioniranje, kao ni RBA, neće biti ugroženo uslijed navedenih odluka, za razliku od pojedinih drugih zemalja jugoistočne Europe, navode u RBA.

Međutim, neizravno će potrebe dokapitalizacije matičnih banaka umanjiti raspoloživost kapitala na financijskom tržištu te će se dužnički kapital u smanjenim iznosima kretati prema tržištima ovisnim o uvozu kapitala, dodaju iz RBA. Time će se ponuda kapitala u Hrvatskoj smanjiti što se mora odraziti na povećanje cijene kapitala uz istu razinu potražnje. To se posebno odnosi na tržišta s potencijalnim rastom rizika, a mogućnost smanjivanja hrvatskog rejtinga svrstava nas među visoko osjetljive zemlje, smatraju u RBA. Drugim riječima, iz RBA najavljuju još skuplje kredite. Ipak, Tomislav Ćorić posebno pozdravlja uvjetovanje dinamike kreditiranja sa dinamikom rasta depozita, odnosno štednje. Tendencija da se kreditna aktivnost veže uz depozitnu čini mi se dobrom jer depoziti jesu i moraju biti osnovni izvor financiranja kreditne aktivnosti. Druga je stvar činjenica da u iscrpljenim istočnoeuropskim gospodarstvima depozitna aktivnost relativno slabo raste, dodaje Ćorić.

Analiziramo li razdoblje snažne kreditne ekspanzije financirane vanjskim zaduživanjem u Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2007., instrument sličan spomenutom ograničenju austrijske središnje banke mogao nam je tada itekako pomoći, mišljenja je Ćorić. Znači li to da će ionako prigušeno kreditiranje hrvatskih klijenata biti dodatno smanjeno? Ćorić smatra da se tome možemo nadati. Sada možemo očekivati smanjenje kreditne aktivnost hrvatskih banaka u austrijskom vlasništvu, što ne bi trebao ostaviti značajnije posljedice po financijski sustav jer je ponuda kredita stabilna. Problem eventualno može nastati uslijed porasta defaulta ranije odobrenih kredita, ali to nije isključivo hrvatska priča, njeni smo svjedoci u svim stagnirajućim ekonomijama, mišljenja je Ćorić.

Nešto drugačije po tom pitanju razmišlja Vjeko Peretić, direktor portala Mojbankar. Smjernice austrijskih regulatora imaju cilj sigurnijeg i održivijeg poslovanja njihovih banaka, kao i podružnica od kojih su neke vrlo dobro pozicionirane na hrvatskom tržištu. U tom smislu, ove mjere za austrijske banke u Hrvatskoj ne bi trebale dovesti do pada kreditiranja koje je trenutno u stagnaciji, ali će zahtijevati vrijeme prilagodbe poslovanja prema ovim i nadolazećim direktivama. Podsjetimo i to da hrvatske banke imaju veću stopu adekvatnosti kapitala nego članice EU, što je jedna od osnovnih smjernica, pa tu neće biti posebnih usklađivanja, ističe Peretić. Međutim, osnovno je pitanje, ako govorimo o kreditiranju u Hrvatskoj, kakvu su strategiju poslovanja svojih podružnica odabrale matične banke u Austriji, te kako će se s obzirom na nastavak ekonomske agonije koja se očekuje i u 2012. njihove hrvatske podružnice u tome uspjeti snaći, upozorava Peretić.

Bez obzira na sve, hrvatski građani i poduzetnici ne bi trebali očekivati lošije, ali niti bolje kreditiranje nego što je to u zadnje dvije godine, što im nije utjeha, s obzirom da prosječan hrvatski poduzetnik teško dolazi do financiranja svojih projekata, tvrdi Peretić. U Erste banci tvrde kako nove regulatorne odredbe neće utjecati na kreditne politike banke na hrvatskom tržištu jer je banka i dosad posvećivala punu pozornost tom segmentu, stoje potvrđeno i poslovnim planovima za 2011. i 2012. godinu. Banka je osigurala adekvatne izvore financiranja za 2012. godinu te će i u idućem razdoblju nastaviti s uobičajenim kreditnim aktivnostima, poručuju iz Erste banke.

HAAB izvan nadzora
Hypo Alpe Adria International nije uključena u nadzorni režim austrijskog regulatora. Osim činjenice da banka prolazi kroz proces temeljitog restrukturiranja, brojne spomenute mjere koje se odnose na vodeće tri banke već su na snazi u HAA. Otkako je 2010. imenovana nova Uprava banke, primjenjuje se nova, javnosti poznata strategija: manja i fleksibilnija banka snažne usmjerenosti prema klijentima. To podrazumijeva i jasan fokus na poslovanje s građanstvom i depozite - što zapravo sugerira i regulator. To u kombinaciji sa činjenicom da je Hypo Alpe-Adria već napravila veći dio svoje domaće zadaće revizijom kreditnog portfelja, primjenom kvalitetnog upravljanja rizicima te fokusom na poslovanje s građanstvom, daje banci zdrave osnove na njezinim ključnim tržištima jugoistočne Europe, poručili su iz te austrijske banke.

Izvor: www.limun.hr

E-mail