(24.10.2011)

Dolenec: Već 2014. iz EU ćemo imati 1,05 milijardi eura

Hrvoje Dolenec na čelu je Središnjega državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, odnosno na čelu tima koji je u Vladi RH zadužen za pomoć u boljem iskorištavanju EU fondova. Dolenec očekuje znatno povećanje sredstava koja će hrvatskim tvrtkama biti na raspolaganju ulaskom u EU i najavljuje logističku potporu tvrtkama da se pripreme za povećanje kapaciteta za povlačenje novca iz fondova.

Hrvatska će sredinom 2013. postati punopravnom članicom EU i ravnopravnom korisnicom strukturnih fondova. Štomožemo očekivati od strukturnih fondova u odnosu na IPA-u?

Strukturni su fondovi ponajprije izdašniji od IPA-e pa će nam na raspolaganju biti veći iznosi sredstava. Oni na određeni način pravedniji od IPA-e, što bi se za nas trebalo pokazati boljim kada je u pitanju iskorištavanje sredstava.

Naime, pravila IPA-e takva su da nije moguće početi ugovaranje projekata za iznose više od predviđene alokacije. Na primjer, ako smo predložili pet projekata i ostalo nam je viška sredstava nakon ugovaranja, tek tada za ta sredstva možemo predlagati šesti projekt. Pritom gubimo dosta vremena, a naposljetku možda ne iskoristimo sva sredstva.

Kod strukturnih fondova situacija je povoljnija jer je moguće odmah predložiti veći broj projekata koji mogu vrijediti i više od onoga što imamo na raspolaganju, no to, naravno, ne znači da možemo potrošiti više sredstava od iznosa na raspolaganju.

Drugi problem, primjerice, kod IPA-e i velikih projekata jest što smo morali usvojiti pravilo N+3. To znači da smo u roku od tri godine morali iskoristiti sredstva koja su nam alocirana za određenu godinu, koja je okarakterizirana kao početna, ali nam je u taj rok uračunato i vrijeme koje je EK bilo potrebno za odobravanje tih velikih projekata.

U strukturnim fondovima, kada su veliki projekti u pitanju, to se pravilo izuzima i počinje tek kad Komisija odobri projekt, što je velika prednost jer nam se ne uračunava vrijeme potrebno za odobrenje projekata.

Kako će izgledati tranzicijsko razdoblje između IPA-e i strukturnih fondova? Hoće li se dogoditi „prazan hod" i kako će se financirati projekti koji su ugovoreni u razdoblju IPA-e a nisu provedeni do njezina završetka?

U ovom trenutku sigurno znamo da će operativni programi koji postoje u IPA-i 1. srpnja 2013. biti uklopljeni u operativne programe za strukturne fondove.

Dogovorili smo i da će sve što ugovorimo prema pravilima IPA-e, točnije po PRAG-u, biti provedeno u skladu s tim pravilima. Naša će nastojanja ići u tome smjeru da većina ili svi natječaji budu pokrenuti prije 1. srpnja 2013. Dakle, bez obzira na to u kojoj će godini projekti biti provedeni, naglasak je stavljen na trenutak ugovaranja i pravila koja su tada na snazi.

Hoće li natječaji biti otvarani cijelo vrijeme ili možemo očekivati stanku u razdoblju prije prelaska na strukturne fondove?

Natječaji će biti otvarani cijelo vrijeme, s naznakom da već spremamo velike projekte koji će biti financirani iz sredstava u drugoj polovini 2013. godine, kada ćemo na raspolaganju imati 449,4 milijuna eura.

Zasad znamo da će nam u drugoj polovini 2013. godine na raspolaganju biti 449,4 milijuna eura. Postoje li naznake o tome koliki će nam iznosi biti na raspolaganju od 2014. do 2020.?

Da smo pristupili početkom godine i iskoristili cijelu alokaciju, imali bismo 900-tinjak milijuna eura na raspolaganju za kohezijsku politiku za 2013.

Zasad prema ugovoru u 2014. imamo na raspolaganju barem 2,33 puta više od ukupne alokacije koju smo imali na raspolaganju 2013., a u 2015. tri puta više.

U brojkama to znači oko 1,05 milijardi eura za 2014. i 1,35 milijardi eura za 2015. godinu. Morate uzeti u obzir da u 2013. nećemo imati na raspolaganju kompletnu godišnju alokaciju, nego samo otprilike polovinu, jer ćemo pristupiti 1. srpnja, i da Hrvatska dobija pravo na svoju punu alokaciju po sadašnjim pravilima tek od 2016. godine.

Međutim, ako se promijene pravila koja reguliraju pitanje maksimalnog ograničenja, onda će se te brojke mijenjati i prilagođavati tim pravilima.

Pojavile su se naznake da bi EK mogla smanjiti gornju granicu alokacije, odnosno plafon na koji svaka država članica ima pravo. Je li to točno?

Važno je znati da je Hrvatska u pristupnom ugovoru plafon u obliku postotka vezala uz BDP po važećoj regulativi, no EK sada govori o ograničenju prema bruto nacionalnom dohotku.

Naša maksimalna alokacija zasad iznosi 3,524 posto od godišnjeg BDP-a, a prijedlog nove regulative ide u smjeru snižavanja tog plafona. U slučaju Hrvatske to ne bi značilo veliku promjenu jer naš BND u ovom trenutku nije jako različit u odnosu na BDP.

Postoje i dodatna pravila koja se pritom primjenjuju i na temelju kojih se zapravo izračunavaju konačni iznosi. Čine se poprilično kompliciranima.

Tako je. Uza sve navedeno, postoje dodatna pravila i odredbe našeg pristupnog ugovora, koje kažu da ćemo u 2013. dobiti otprilike 30 posto ukupne alokacije (spomenutih 449,4 milijuna eura), 2014. otprilike 70 posto, a uvažava se i pravilo o 2,33 puta većem iznosu nego u 2013., 2015. 90 posto i uvažavanje pravila o trostruko većem iznosu nego 2013. i naposljetku 2016. godine 100 posto naše ukupne alokacije.

Točne iznose znat ćemo kad bude usvojen prijedlog proračuna EU za 2014. - 2020., kada dobijemo konkretan uvid u svoj BDP za pojedinu godinu i ako se pravila ne promijene, što je prema postojećim prijedlozima moguće.

Što će strukturni fondovi donijeti Hrvatskoj na razini projekata i poduzetništva?

Očekujemo da ćemo financirati ona područja koja smo financirali dosad iz IPA-e, ali povećat ćemo broj projekata koji će se financirati i njihove iznose. Očekivali smo da ćemo moći financirati i više od toga, ali morali smo suziti prioritete zbog kasnijeg pristupanja i činjenice da na raspolaganju imamo samo pola financijske perspektive u 2013. godini.

O kakvim je projektima riječ?

Već smo poslali jedan projekt željeznice vrijedan gotovo 200 milijuna eura, koji će poduprijeti obnovu željezničke pruge od Dugog Sela do Križevaca. Očekuje se da će samo taj projekt povući 150-ak milijuna eura, što je gotovo trećina onoga što imamo na raspolaganju, i to bi trebao biti naš najveći projekt u 2013. godini.

Drugim riječima, strukturni fondovi omogućit će nam prijavu većeg broja velikih infrastrukturnih projekata koji su vrlo zahtjevni i iznimno puno stoje, a nastojat ćemo ih ugovoriti prije pristupanja. Tada bi bili provedeni po PRAG-u.

Vodit ćemo računa o sanaciji odlagališta otpada, vodoopskrbi i kanalizaciji, željeznicama, transferu tehnologije i razvoju regionalne konkurentnosti kroz financiranje poslovne infrastrukture, potpore malim i srednjim poduzetnicima te projekte kojima je cilj podići stopu zaposlenosti i obrazovanosti u Hrvatskoj.

Jesu li planovi već usklađeni s operativnim programima?

Uskoro će biti predstavljen operativni program u komponenti IIIc, u kojoj će biti naglasak na grant shemama za poduzetnike. U program smo lokalnoj poslovnoj i turističkoj infrastrukturi dodali i kulturnu infrastrukturu koja se može financirati u jedinicama lokalne samouprave kao, na primjer, obnova lokalnog muzeja ili kulturnog spomenika, ali koji će kasnije omogućiti određene prihode tim jedinicama.

U četvrtoj komponenti razmišljamo proširiti prioritete na područje suradnje s organizacijama civilnog društva i mogućnost jačanja uprave zato što ćemo, ulaskom u Uniju, izgubiti prvu komponentu IPA-e koja je većinom takve projekte dosada financirala.

Programski smo potpuno naslonjeni na IPA-u i dodajemo širu listu velikih projekata koje moramo indicirati u području zaštite okoliša, prometa i željeznice.

Mogu li poduzetnici očekivati veću financijsku potporu?

Očekuje se da će grant shema iz IPA IIIc biti financijski izdašnija i da će se, s primjerice sadašnja tri milijuna eura, podići na iznose između 10 i 20 milijuna eura kada program bude pretvoren u program za strukturne fondove.

Također, svi će poduzetnici pravodobno biti informirani o njima putem javnih informativnih radionica na kojima će biti predstavljen operativni program i grant sheme koje će sadržavati informacije o sastavljanju projektne dokumentacije.

Hoće li poduzetnici moći i dalje sudjelovati u javnoj nabavi?

Da. U tom smislu sve ostaje slično kao i u IPA-i. Pokušat ćemo što više toga ugovoriti po pravilima PRAG-a, a tek poslije prema hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi. Poduzetnici će i dalje imati priliku ponuditi svoje usluge, proizvode i znanje na takvim natječajima u međunarodnoj konkurenciji.

Institucije koje se bave EU fondovima često pozivaju poduzetnike da se pripreme za nadolazeće strukturne fondove. O kakvim se pripremama radi i što poduzetnici mogu učiniti u ovom trenutku?

Poduzetnike ćemo pravodobno informirati o tome kako se konkretno pripremiti. Naš je sljedeći korak, nakon definiranja procedure i operativne programe, da ih predstavimo.

Cilj je da pojedini natječaji budu otvoreni i prije pristupanja, a da se uskoro počnu organizirati radionice za zainteresirane korisnike, na kojima će se točno objasniti kako prijaviti projekte i kako ispuniti obrasce.

Što je s procedurama?

Procedure se nastavljaju na IPA-u uz primjenu pravila PRAG-a. Nakon toga slijede nacionalni propisi o javnoj nabavi s članstvom u Uniji, a o tim se procedurama nismo potpuno usuglasili. Upravo zato želimo što više toga ugovoriti po PRAG-u da što manje 'vježbamo' 2014.

Hrvatska je podijeljena u tri NUTS2 statističke regije koje imaju pravo na fondove kohezijske politike. Pojavile su se informacije o tome da će, zbog neravnomjernog razvoja u tim regijama, doći do podjele na pet regija. Je li to točno?

O tome se u nekim krugovima počelo razmišljati jer postoji rizik, koji je zbog ekonomske krize vidljivo manji, da jedna od regija u kojoj je Zagreb dođe do tolike razine razvoja da ne bude u prilici upotrebljavati veću alokaciju namjenjenu slabije razvijenim regijama EU i time onemogući manje razvijen dio regije da je koristi.

Zasad cijela država ima manji BND od 90 posto europskog prosjeka i zbog toga ima pravo na korištenje Kohezijskog fonda na cijelom području, i imat će ga još neko vrijeme, te sredstava Europskoga socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu tzv. cilja konvergencije, na koji otpada najveći dio alokacije kohezijske politike.

Ona regija koja bi u razvoju prešla prag razvijenosti za taj cilj neće imati pravo na veću alokaciju u sklopu cilja konvergencije. Važno je da odmah nakon pristupanja Hrvatska ima pristup najvećem kolaču uz primjenu pravila o kojima smo već pričali.

Hoće li biti promjena u operativnim strukturama?

Razmišljamo o tome kako se prilagoditi sustavu upravljanja strukturnim instrumentima i učimo na iskustvima drugih država. Upravo je predstavljen twinning projekt koji vode kolege iz Litve i Mađarske, a koji će na pomoći da identificiramo koji bi sustav bio najpovoljniji za nas. Učit ćemo na njihovim primjerima dobre i loše prakse.

Osnovna ideja jest posve iskoristiti izgrađene strukture i kapacitete za što jednostavniji prijelaz iz upravljanja IPA-om u upravljanje strukturnim instrumentima.

U kojoj je fazi donošenje Nacionalnoga strateškog referentnog okvira i zašto je on važan?

Imali smo javnu raspravu na kojoj smo ga predstavili, ali pod pretpostavkom da ga radimo već za 2012. godinu. Sudjelovali su predstavnici TDU, JLRS-a, OCD-a i sl.

On se neće znatno razlikovati od postojeće strukture, no prilagodit će se činjenici da ćemo strukturne instrumente upotrebljavati samo za pola godine alokacije u ovoj financijskoj perspektivi, s prioritetima bliskim oni iz IPA strateških dokumenata, a nacrt je dostupan na našim internetskim stranicama. Dokument će biti usvojen i poslan EK barem šest mjeseci prije pristupanja, jer je riječ o strateškom dokumentu koji je uvjet za uporabu sredstava iz Kohezijske politike.

Izvor: www.business.hr

E-mail