(02.12.2011)

Centralne banke donijele olakšanje, na potezu političari

Centralni bankari SAD-a, eurozone, Kine, Japana, Velike Britanije i Švicarske sa svoje su strane napravili što je trebalo nervoznom međubankarskom tržištu. Spustivši cijenu privremenih dolarskih zajmova bankama u svrhu podrške likvidnosti globalnom financijskom sustavu odaslali su signal da su spremni na likvidnosnu podršku bankama. To je važno za povjerenje i nesmetano međubankarsko financiranje.

Orkestrirana je akcija pojeftinila dolarske swapove i bankama donijela veliko olakšanje. Barem privremeno. Tržišta kapitala jasno su pokazala kako su iščitala poruku središnjih banaka. "Dobro je to što je učinjeno, no time se samo malo olakšava ambijent za bavljenje ključniim problemima europske ekonomije", kaže Boris Vujčić, zamjenik guvernera HNB-a. Situacija s dužničkom krizom u Europi (a to znači i globalne rizike) još je daleko od olakšanja. Sad su na potezu političari i pokušaj da se ohrabrujući dogovor postigne i oko fundamentalnih problema, prije svega visokozaduženih zemalja s visokim deficitima. Njihov summit, koji se nerijetko najavljuje kao "dan D" (i) za euro, održat će se za tjedan dana (9. prosinca), a šef Europske središnje banke u četvrtak s tim u vezi je pozvao na produbljavanje fiskalne povezanosti širokog opsega. "Nakon akcije centralnih banaka, koje su bile logične s obzirom na sve izgledniju recesiju, za očekivati je i da će EU Summit 9. prosinca donijeti neke nove odluke i određeni napredak u pravcu rješavanja krize. Međutim, bit će to još jedan u nizu sastanaka od kojih se može očekivati neki napredak, a nikako i nekakvo konačno rješenje krize", smatra Velimir Šonje iz Arhivanalitike. Kriza nema "konačnog rješenja", kaže, jer ona je realna, izazvana strukturnim promjenama u globalnoj ekonomiji i prezaduženošću velikoga broja zemalja. Fundamentalni problemi mogu se riješiti samo fundamentalnim promjenama i mjerama, a ne s dva ili tri "sastanka na vrhu". K tomu, to je ipak sfera politike u kojoj odlučivanje ima mnogo više slojeva i kriterija. Mario Draghi, čelnik ECB-a, u Europskom parlamentu je upozorio i da su rizici nove recesije porasli, ističući da je ECB svjestan i rastućih problema banaka te da je spreman poduzeti i nove akcije kako bi podupro ekonomije eurozone. Europskim je parlamentarcima poručio da će se ECB pobrinuti da inflacija bude u ciljanim okvirima. Među sudionicima financijskih tržišta to je iščitano kao najava da bi Europska središnja banka na sastanku idućeg četvrtka mogla sniziti ključne kamatne stope, zbog čega je euro nakratko bio oslabio prema dolaru. Dio analitičara upravo zbog dužničke krize i prijetnje daljnjeg usporavanja gospodarstava eurozone već otprije se 'kladi' na to da će do sredine iduće godine ECB barem dvaput spuštati ključne kamatne stope. U vezi s konkretnim potezima monetarne politike Draghi se jučer ipak zadržao na samo tvrdnji da se ona stalno rukovodi očuvanjem cjenovne stabilnosti u srednjoročnom razdoblju. Osim što idući četvrtak računaju da će ECB iznijeti ne baš ohrabrujuće, odnosno osjetno snižene prognoze rasta i stope inflacije, tržišni akteri zacijelo će biti razočarani ne bude li i sniženja kamatnjaka.

Hoće li pak Summit dan poslije biti razočaravajući ili ohrabrujući, teško je reći, kao što je to kako bi mogao izgledati novi paket mjera. U ECB-u, kao i mnogim drugim europskim institucijama, drže da eurozoni treba novi fiskalni pakt, temeljito preoblikovani fiskalni propisi i uzajamne fiskalne obveze koje su preuzele vlade zemalja članica. "To je apsolutno najvažniji element i pretpostavka obnove povjerenja", ocijenio je šef ECB-a. Svjetska tržišta priželjkuju da se političari povedu za centralnim bankarima u smislu postizanja dogovora, no jasno je da su političari opterećeni lokalnim agendama, oni račune polažu biračkom tijelu i općenito je duh nacionalnog suvereniteta prilično jak kod velikih ekonomija. Uostalom, i Fed ili kineska centralna banka s europskim su se kolegama 'našli' u rješenjima jer ni njima nije u interesu da, primjerice, europske banke zbog poteškoća s tzv. dolarskim fundingom krenu u pojačane prodaje dolarske imovine. To bi pogodilo i američke banke."Mnogo se komentara i stavova o tome kako bi trebao izgledati novi fiskalni pakt može čuti u novije vrijeme, ali što će od toga biti doista je teško predvidjeti, to jer to je ipak čisto politička igra", kaže Žarko Miljenović, glavni savjetnik guvernera HNB-a. Ekonomija i tržišta su globalizirani, a politika je dominantno nacionalna. Uza sve, izbori su više ili manje blizu nizu europskih lidera (ali i Baracku Obami). Neki domaći analitičari vjeruju da će skup 9. prosinca donijeti pakt koji bi bio na tragu svojevrsnog fiskalnog federalizma. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u tom kontekstu ističe kako vjeruje da će se ići na uspostavljanje mehanizama za monitoring proračuna odnosno javnih financija pojedinih zemalja te bitno poširenje broja indikatora za valorizaciju. Ne isključuje ni mehanizme penaliziranja, pa ni institut prava veta.

Burze nakon akcije središnjih banaka
Unovčavanje dobitaka
Na orkestriranu akciju šest velikih središnjih banaka u cilju podrške likvidnosti banaka svjetske su burze reagirale promptno i prilično snažno. Dionički indeksi najvažnijih porasli su od 2% (japanski Nikkei) do gotovo 5% (njemački DAX), čime su se osjetno ublažili minusi u odnosu na početak godine (DAX na -12, Nikkei na 16, a francuski CAC na -17 posto), dok je Dow Jonesu to donijelo 11-mjesečni skor od +4 posto. Jučer su pak europski indeksi pretežito bili tek u neznatnom plusu, što se dijelom pripisuje unovčavanju dobitaka. Usto, šef ECB-a je podsjetio na rizike usporavanja gospodarstva. Na domaćoj burzi pozitivne vijesti u srijedu potkraj trgovine su preokrenule Crobex u +1%, a nešto više porastao je i jučer.
Premije rizika i tržište obveznica
Manji prinosi i za Hrvatsku
Već dan nakon ohrabrujućeg dogovora središnjih banaka Španjolska i Francuska testirale su raspoloženje tržišta obveznica. Aukcije su potvrdile smanjene tenzije na europskom tržištu. Španjolska je izdala najviši ciljani iznos (3,5 mlrd. eura) uz osjetno nižu kamatu nego tjedan prije te 2-3 puta veću potražnju od izdanja. Francuska je plasirala 4,3 mlrd. eura, s tim da je potražnja bila triput veća, a cijena također niža nego na prethodnoj aukciji. Premija rizika mjerene spreadom na 5-godišnji dug Italiji je jučer pala za oko 0,5 postotnih poena, a na isti rok Hrvatskoj je pala oko 0,25 poena.

Izvor: www.poslovni.hr

E-mail