(22.07.2011)

Čišćenje HŽ-a platili smo 300 milijuna kuna, a HEP-ovo tko zna koliko

Prije nekih pet godina dva su državna mastodonta, HEP i HŽ, krenula u restrukturiranje. U pet godina ti su državni divovi trebali poraditi na efikasnosti poslovanja, transparentnosti u korištenju novca iz proračuna te povećanju konkurentnosti. Trebalo je ponajprije smanjiti prenapuhanu administraciju.

U HEP je u posljednjih pet godina otkaz dobilo 876 radnika i u međuvremenu su otvorena tri nova ovisna društva. Pokušaj restrukturiranja HŽ-a rezultirao je pak smanjenjem ukupnog broja radnika za 1253.

Pokazalo se da je za odlazak najvećeg broja radnika ipak kriv prirodni odljev, a odlazak uz poticajne otpremnine pritom je bio jako popularan. Primjerice, u HŽ holdingu je od početka 2007. za poticajne otpremnine ukupno keširano 318.530.902,00 kuna. U navedenom razdoblju s otpremninama su dobrovoljno iz HŽ holdinga odšetala 1504 radnika.

Poticajne otpremnine HŽ je financirao iz vlastitih sredstava u iznosu od 18.112.791,19 kuna, a novcem iz državnog proračuna u iznosu od 300.418.110,88 kuna.

Najveći rez 2009.
Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, smatra da otpremnine koje je HŽ isplatio radnicima (bruto iznos najveće isplaćene otpremnine u posljednjih pet godina u HŽ holdingu bio je veći od 454.121,22 kune, a najmanje 25.600 kuna) s ljudske strane gledano, "u ovom našem bijednom životnom standardu", nisu velike, ali načelno je protiv otpremnina.

"Ja sam za to da čovjek radi dok je radno sposoban. Mi smo s otpremninama napravili medvjeđu uslugu hrvatskoj državi. Imamo najmanji radni kontingent u Europi jer smo radno sposobne ljude izgurali otpremninama".

Podsjetimo, Vlada je u srpnju 2006. donijela odluku o podjeli trgovačkog društva HŽ - Hrvatske željeznice d.o.o. kojom je odvojila željezničku infrastrukturu i prenijela je u državno vlasništvo kao javno dobro, a ostatak imovine tog društva podijelila na četiri novoosnovana društva: HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Vuču vlakova.

Na dan podjele HŽ-a u društvima HŽ holdinga bilo je zaposleno 13.748 radnika, a taj broj danas iznosi 12.495. Najveće smanjene broja radnika dogodilo se 2009. zbog, kako nam kažu u HŽ-u, većeg interesa radnika za dobrovoljnim odlaskom uz poticajne otpremnine. U tom je razdoblju od četiri novoosnovana društva najveći broj radnika izgubila HŽ infrastruktura (769 radnika).

HŽ-ovih 15 društava
Pogledajmo kako danas stvari stoje. U prvih šest mjeseci 2011. godine iz HŽ holdinga otišla su 103 radnika, a od toga 52 uz isplaćene poticajne otpremnine. U istom razdoblju zaposlena su četiri nova radnika.

Matična društva HŽ holdinga imaju ukupno 15 ovisnih društava, a od toga ih HŽ Cargo broji najviše, čak šest. HŽ Holding ostvaruje prihode isključivo od prodaje usluga povezanim društvima, koji godišnje iznose 38.633.333,00 kuna. U društvima HŽ holdinga prosječna bruto plaća iznosi 8367,39 kuna, neto 6059,52 kune.

Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ holdinga, za Business.hr kaže kako smatra da je restrukturiranje pokrenuto 2007. "u velikoj mjeri" ostvarilo svoje ciljeve. "Svjesni smo da je pred nama još puno posla te nastavljamo restrukturiranje i radimo na što boljoj organizaciji HŽ holdinga te postizanju što boljih poslovnih rezultata", kaže.

Otkriva i kako je planirano smanjenje broja zaposlenih za 234 radnika u 2011. godini. Navodi kako su troškovi u prvih šest mjeseci ove godine smanjeni 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine, a riječ je o 89,6 milijuna kuna.

HEP pao na Bangladeš
A što se u HEP-u događalo zadnjih pola desetljeća? Podaci do kojih smo došli pokazuju da je broj zaposlenih smanjen za 876 radnika, a u međuvremenu su otvorena tri nova ovisna društva.

Budućnost HEP-a prikazivala se puno svjetlijom 2005., kada je naoko uspješno poslovao. Tadašnji predsjednik Uprave Ivan Mravak te se godine hvalio kreditnim rejtingom koji je tom koncernu dao Standard & Poor's, a povećan je na razinu BBB. Mravak je tvrdio da će HEP-u taj kreditni rejting omogućiti kvalitetniji pristup tržištima kapitala, i to bez jamstava Vlade.

Kreditni rejting HEP-a ista je agencija ove godine srozala na razinu Bangladeša, odnosno na BB-, što je najniži rejting koji je to javno poduzeće imalo u posljednje tri godine. To znači da HEP ne bi trebao dobiti nijedan kredit bez državnog jamstva. Ivan Mravak u međuvremenu je proveo 167 dana u pritvoru zbog afere s jeftinom preprodajom struje.

Brojke kažu da se broj zaposlenih u HEP-u nije puno promijenio u odnosu na kraj 2005., kada je iznosio 14.772, a podaci od 30. lipnja ove godine kažu da HEP grupa zapošljava 13.896 zaposlenika. U sklopu realizacije programa poticajnih mjera HEP grupe od 2001. do 2006. otišao je 1281 radnik, a u prijevremenu mirovinu od 2005. godine otišao je 201 radnik.

IZ HEP-a nam kažu kako je u skladu s Vladinom naredbom da se smanji broj zaposlenih u javnim poduzećima u HEP grupi zaposlena 261 osoba manje u odnosu na razdoblje prije njezina donošenja.

Broj ovisnih društava u HEP grupi u posljednjih se šest godina povećao za tri. Kako bi se HEP prilagodio tzv. trećem paketu liberalizacije tržišta električne energije i plina, potrebno je provesti restrukturiranje, i to ne samo financijsko nego i organizacijsko.

Na pitanje Business.hr-a imaju li kakvu procjenu koliko bi mogli iznositi troškovi tog restrukturiranja, iz HEP-a nam odgovaraju: "Cijena restrukturiranja HEP grupe u procesu prilagodbe trećem paketu energetskih zakona ovisit će o odabranom modelu restrukturiranja, odnosno bit će je moguće procjenjivati nakon donošenja seta zakona koji će uređivati tržište električne energije". Inače, pred Vladu bi uskoro trebali stići prijedlozi tih energetskih zakona.

Politički problem
Jurčić kaže kako je ovakvo smanjenje broja zaposlenih u HEP-u (876) i HŽ-u (1253) u posljednjih pet godina nedovoljno.

"Može se reći da restrukturiranja općenito nije bilo, ali Vlada zna da je to bio jedan mali show, predstava", kaže Jurčić, objašnjavajući kako se restrukturiranje javnih poduzeća politički može provoditi kada počne rasti broj radnih mjesta u privatnom sektoru jer bi pravo restrukturiranje, pored tehnološkog, organizacijskog i ljudskog, iskazalo puno veći broj nepotrebnih ljudi.

Jurčić smatra da se u slučaju javnih poduzeća u posljednjih pet godina išlo na "ugodan način" smanjiti broj zaposlenih: "Svi znaju da to nije prava brojka, ali nitko nije imao rješenje za taj socijalni i politički problem".

 

Izvor: www.business.hr

E-mail