Ukida se naplata izlazne naknade za sve udjele kupljene u navedenim fondovima koji su kupljeni u periodu od 13.04. do 31.05.2012. godine, a koji neće biti prodani u narednih 30 dana od dana kupnje.
Za sve uplate i isplate u razdoblju do 30.06.2012. godine, neće se obračunavati niti ulazna, niti izlazna naknada, bez obzira na iznos ili rok ulaganja.
Zlato - savršen odgovor na trenutni investicijski sentiment
Zlato
- savršen odgovor na trenutni investicijski sentiment: STRAH
strah od
valutne devalvacije,
strah od
inflacije,
strah od
dužničke krize razvijenog svijeta,
strah od
recesije,
strah od
velikih 'ljuljanja' (poremećaja) na tržištima kapitala,
centralne
banke nakon 20 godina ponovno kupuju zlato,
u dva perioda unutar zadnje tri godine su rudnici zlata pokazali znatno manji učinak (rasta) od učinka cijene zlata
Svi navedeni strahovi su snažno
prisutni u svjetskoj ekonomiji od početka 2000. godine i nikad nisu bili
izraženiji nego danas. Nažalost, očekujemo da će se isti nastaviti i zato će
glavni pokretač rasta u budućem periodu biti cijena zlata.
1. Zlato kao takvo nije novac, ali posjeduje
većinu željenih osobina samog novca i proces u kojemu je ono u prošlosti
postalo novac daje neke naznake njegove vrijednosti kao novca, čak i danas.
Uzrokovano globalnim štampanjem eura, dolara, japanskih jena, ... (kao što je
bio slučaj u bivšoj Jugoslaviji) investitori više ne vjeruju valutama. Na tim
se temeljima zlato smatra u funkciji ultimativne valute tj. jedinom formom
novca koja nije ničija odgovornost. Zlato raste u svakoj valuti. U švicarskim
francima također.
2. Kad god se pojavi iznad prosječna inflacija
(roba i hrana) ili deflacija (plaće i niska razina rasta stope BDP-a), zlato
ima iznad prosječan povrat ulaganja.
3. Kada vlade sve više i više govore o dugu u svojim
bilancama, one štampaju i više novca. Novac je njihov izvor imovine, dug je
njihova obveza, i treba biti vraćen. Zlato je ničija obveza i ničija odgovornost.
4. U svakom slučaju, zlato čuva svoju kupovnu moć kroz vrijeme i
egzistira kao dugoročna rezerva vrijednosti, osobito u periodima ekonomske
krize.
5. Zlato je dobra zaštita od poremećaja na
tržištima dionica. Kad tržišta dionica padaju, zlato raste ili, u najgorem
scenariju, pada manje od tržišta.
6. Centralne banke ne vjeruju u zlato još od
vremena Bretton Woods sistema kada je zlato korišteno kao bazična vrijednost za
valute međunarodnog monetarnog sistema.
No, u zadnje dvije godine su centralne banke
ponovo kupci zlata. Osobito Kina i druge zemlje, s već velikim rezervama.
7. U dva perioda unutar zadnje tri godine su rudnici zlata pokazali znatno manji učinak (rasta) od učinka cijene zlata.
Oba perioda su vezana s periodom značajne globalne nesigurnosti.U tim je slučajevima to bila samo trenutna dislokacija, pokrivanje gubitaka dionicama zlatnih rudnika kako se poboljšavao sentiment.
Možemo očekivati da će fondovi koji ulažu u rudnike zlata sustignuti cijenu zlata.
Izvor: Ilirika Investments
Za detalje o fondu Ilirika Gold slijedite ovaj link.
Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi danas je iznosio 7,192 milijuna kuna. Indeks Crobex je trgovanje završio na 1.714,13 bodova što je pad od ...Opširnije
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj burzi ostvaren je promet od 1.090.917,20 KM, kroz 101 transakcija.
Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,25% ...Opširnije
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj burzi ostvaren je ukupan promet od 26.844,25 KM. U sklopu 20 transakcija ukupno je prometovano 2.371 vrijednosni ...Opširnije
Optimizam na svjetskim tržištima nije dugo potrajao pa je jučer ponovno dominirala povećana averzija prema riziku i neizvjesnost u budućnost grčkog os ...Opširnije
Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi danas je iznosio 8,285 milijuna kuna. Indeks Crobex je trgovanje završio na 1.720,36 bodova što je pad od ...Opširnije
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj burzi ostvaren je promet od 264.231,66 KM, kroz 123 transakcija.
Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,23% ...Opširnije
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj burzi ostvaren je ukupan promet od 426.358,89 KM. U sklopu 52 transakcije ukupno je prometovano 99.006 vrijednos ...Opširnije
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić rekao je za tjednik Globus da se predlaže zamrzavanje isplate regresa i božićnice, a ne njihovo ukid ...Opširnije
Predstavnici Ine i Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija obilježili su danas početak radova na EOR projektu te održali konfe ...Opširnije
Nakon dva dana pozitivnih kretanja eura u odnosu na dolar, tečaj EUR/USD je jučer ponovno zabilježio pad te se vratio na razine s kraja prethodnog tje ...Opširnije
Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi danas je iznosio 8,147 milijuna kuna. Indeks Crobex je trgovanje završio na 1.745,11 bodova što je porast ...Opširnije
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj burzi ostvaren je promet od 296.140,67 KM, kroz 133 transakcija.
Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,96% i ...Opširnije
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj burzi ostvaren je ukupan promet od 768.695,48 KM. U sklopu 67 transakcija ukupno je prometovano 186.217 vrijedno ...Opširnije
Dionice Facebooka ovih su dana tema kako svjetskih tako i domaćih medija, najiščekivaniji IPO je prošao, no jesu li i Hrvati omastili brk?Dok je domać ...Opširnije
Nakon početnog rasta iznad 1,28 dolara za euro, tečaj EUR/USD se na svjetskim deviznim tržištima jučer spustio na 1,273 dolara za euro, što je bila na ...Opširnije
Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi danas je iznosio 10,957 milijuna kuna. Indeks Crobex je trgovanje završio na 1.733,03 bodova što je pad o ...Opširnije
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj burzi ostvaren je promet od 155.914,59 KM, kroz 90 transakcija.
Vrijednost BIRS indeksa se smanjila za -0,01% i ...Opširnije
Na današnjem trgovanju na Sarajevskoj burzi ostvaren je ukupan promet od 186.087,78 KM. U sklopu 46 transakcija ukupno je prometovano 78.929 vrijednos ...Opširnije
Nakon nevjerojatnog medijskog praćenja i najavljivanja "inicijalne ponude stoljeća", pokazalo se da su jedino investitori imuni na marketinške priče i ...Opširnije
Postirska Sardina gradi novi proizvodni pogon i seli se u zonu Ratac. Investicijom od 150 milijuna kuna, najvećom u povijesti hrvatskog ribarstva, Sar ...Opširnije
E-mail
