(11.01.2012)

Vrijeme je da višak novca ode na burzu, potrebno je strpljenje

Zasićenost domaćega novčanog tržišta viškovima likvidnosti prošle je godine urodila za četvrtinu manjim prometom i potražnjom za novcem nego u 2010. godini te znatno volatilnijim kretanjem kamatnih stopa. Isti višak gotovine nagnao je bankare da kreditiraju Ministarstvo financija putem aukcija trezorskih zapisa i otkupom obveznica te prosljeđuju novac Hrvatskoj narodnoj banci umjesto da kreditiraju druge banke.

Velika neizvjesnost na financijskom tržištu, oprez i izbjegavanje rizičnih ulaganja obilježit će i 2012. godinu, priznaje Radmila Nižetić, predsjednica Tržišta novca Zagreb, koja se nada da će od visoke likvidnosti novčanog tržišta profitirati i tržište kapitala, na kojem bi financijske institucije mogle neutralizirati svoje viškove likvidnosti. Iako je novčano tržište likvidno, za Burzu je, kao i za novu regulativu Tržišta novca, koja bi omogućila pristup tržištu većem broju korisnika, potrebno još puno strpljenja.

Koji su događaji bili najvažniji za Tržište novca (TNZ) u 2011. godini, kako ste zadovoljni prošlom godinom u poslovnom smislu i kakve ste rezultate ostvarili?

- Kao i ostale institucije financijskog tržišta u Hrvatskoj i Tržište novca, mjesto organiziranog povezivanja ponude i potražnje instrumenata novčanog tržišta, posluje u znatno nepovoljnijim okolnostima nego prijašnjih godina. Događanja na svjetskom financijskom tržištu potiču veliku neizvjesnost, oprez i izbjegavanje rizičnih ulaganja, a posljedica toga je zasićenost novčanog tržišta viškovima likvidnosti. Rezultat toga je vrlo skromna potražnja sudionika za kratkoročnim pozajmicama, zbog koje je i opseg trgovanja u 2011. godini za četvrtinu manji u usporedbi s prethodnom godinom.

Kako biste opisali glavne karakteristike domaćega novčanog tržišta u 2011. u odnosu na 2010. godinu, kakav je bio balans ponude i potražnje, raspon kamata i opseg trgovanja?

- U usporedbi sa 2010. godinom u 2011. novčano je tržište bilo za nijansu burnije. Prema pokazateljima za 2010. godinu, ponuda i potražnja novca bile su uravnotežene, a kamatna stopa stabilna i kretala se prosječno od 0,67 do 1,15 posto godišnje. U 2011. godini ponuda novca znatno je nadilazila potražnju, a prosječna kamatna stopa imala je veću promjenjivost i kretala se od 0,52 do 2,37 posto godišnje. Budući da je ukupna potražnja novca u odnosu na prethodnu godinu pala za četvrtinu, i godišnji opseg trgovanja zabilježio je identičan pad. Unatoč navedenim razlikama, i u 2010. i u 2011. godini ponuda novca bila je visoka, a kamatna stopa niska.

Jesu li banke lani bile sklone međusobnom kreditiranju ili su im zanimljivija bila neka druga ulaganja?

- Intenzitet međusobnog trgovanja sudionika ovisi o ukupnoj likvidnosti novčanog tržišta. Kako je novčano tržište u 2011. godini bilo izrazito likvidno i zasićeno ponudom novca, i banke su bile uglavnom zasićene viškom vlastite likvidnosti. Budući da banke imaju izbor na kraju dana višak likvidnosti usmjeriti u središnju banku kao noćni polog uz kamatnu stopu od 0,25 posto, u razdobljima manje potražnje i vrlo niske prekonoćne kamatne stope novac se u većoj mjeri usmjerava u središnju banku. Ulaganja koje su banke osobito podržavale bili su trezorski zapisi Ministarstva financija koji, uz atraktivan prinos, imaju ulogu prvoklasnog kolaterala za eventualno povlačenje dodatne likvidnosti. Izdanje domaćih državnih obveznica u srpnju 2011. godine također je bilo dobra prilika za neutraliziranje likvidnosti novčanog tržišta.

Što se na TN-u može očekivati u ovoj godini, u kojem bi se rasponu trebale kretati kamatne stope i hoće li konačno rasti potražnja za novcem?

- Na kretanja na novčanom tržištu izravno utječe monetarna politika. Svaka intervencija središnje banke utječe na odnos ponude i potražnje novca. Primjerice, prva ovogodišnja intervencija središnje banke kojom je na deviznom tržištu prodano 197 milijuna eura mogla bi potaknuti blagi rast potražnje za kunama jer je tom intervencijom povučena kunska likvidnost u iznosu od gotovo 1,5 milijardi kuna. Stoga je na početku godine teško prognozirati što će se događati u ostalim segmentima financijskog tržišta jer je međuovisnost velika. Ukratko, opća likvidnost sudionika i dalje je vrlo dobra, a kamatna stopa niska, osobito prekonoćna, koja je najčešće ispod jedan posto. Promjenu može izazvati samo veći rast potražnje za novcem, a to će se dogoditi ako bilo koji drugi segment financijskog tržišta postane dinamičniji. U tom bi slučaju i kratkoročna kamatna stopa zauzela trend rasta.

Što očekujete od domaće monetarne politike i smatrate li da su mogući veći poremećaji u kretanju valutnog para kuna - euro ili kune u odnosu na druge globalne valute?

- Prema objavljenim smjernicama monetarne politike za 2012. godinu, ona se neće mnogo razlikovati od prošlogodišnje. Središnja banka ima izbor instrumenata kojima ostvaruje zacrtane okvire monetarne politike, a okolnosti tijekom godine odredit će hoće li se instrumenti i raspoložive mogućnosti koristiti u većoj ili manjoj mjeri.

Kako procjenjujete postojeće stanje na Zagrebačkoj burzi i treba li uskoro očekivati povratak ulagača na nju?

- Po ekonomskoj logici novčano je tržište ishodište i potpora tržištu kapitala, stoga ako je novčano tržište likvidno, a kratkoročna kamatna stopa niska, pravo je vrijeme za usmjeravanje dijela likvidnosti u instrumente tržišta kapitala koji bi mogli donijeti bolji prinos. Ti su uvjeti kod nas ispunjeni; više od dvije godine opća likvidnost novčanog tržišta vrlo je dobra, što potvrđuje i činjenica da je zadnja repo aukcija središnje banke održana u listopadu 2009. godine. Očito je da je potrebno još strpljenja.

Planirate li u ovoj godini možda uvoditi kakve novosti u poslovanje ili nove procedure na novčano tržište?

- Tržište novca kontinuirano prilagođava poslovanje promjenama u financijskom sektoru u skladu sa zakonskim mogućnostima. Dugi niz godina ističemo potrebu donošenja nove regulative na novčanom tržištu, što je osobito važno sada jer se na globalnoj razini teži uvođenju učinkovitijeg nadzora nad financijskim tržištem. Nova regulativa omogućila bi uvođenje novih vrsta sudionika i instrumenata na novčano tržište te znatno pridonijela razvoju transparentnoga trgovanja sudionika na novčanom tržištu u cijelosti.

Koliki je utjecaj na poslovanje TNZ-a ostavila dužnička kriza eurozone i općenito nepovoljna financijska situacija u svijetu?

- Uzburkano svjetsko financijsko tržište i nedoumice vezane uz opstanak eurozone jako su pojačali napetost u međusobnom trgovanju sudionika. Ograničenja vezana uz međusobnu izloženost još su više došla do izražaja zbog kojih nerijetko, uz visoku ponudu, dobar dio potražnje ostaje nenamiren.

Kakve izglede dajete eurozoni koju očekuje nova runda borbe s dužničkom krizom, smatrate li da bi se taj problem u 2012. godini mogao riješiti?

- Vjerujem da će eurozona opstati, a rješavanje problema s dužničkom krizom moglo bi trajati znatno duže.  

Izvor: www.business.hr

Vezane teme:
Banke | Euro | Eurozona | Novac | Trezorski zapisi | Tržište | Tržište kapitala

E-mail