(31.01.2012)

Što short-selling donosi domaćim ulagačima?

Omogućavanje kratke prodaje dionica (short-selling) donijet će prijeko potreban pozitivan iskorak domaćem tržištu kapitala, smatraju analitičari. Uvođenje kratke prodaje na domaćem tržištu kapitala prvi je put još 2009. spomenula bivša Uprava Zagrebačke burze pod vodstvom Roberta Motušića. Dolaskom nove Uprave s Ivanom Gažić na čelu od projekta se nije odustalo, već je počela njegova dugotrajna i nimalo jednostavna implementacija.

Naime, uvođenje te usluge mora se dogovoriti u trokutu Zagrebačka burza - Središnje klirinško-depozitarno društvo (SKDD) - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). „Preduvjeti za operativnu primjenu kratke prodaje bili su i odobrenje pravila Burze kojima se otvara ta mogućnost, a stupila su na snagu 24. lipnja prošle godine, te odobrenje akata SKDD-a koji su stupili na snagu s početkom ove godine", objašnjavaju sa ZSE-a.

Pretposljednji korak u uvođenju short-sellinga jest ugovor koji su potpisali Burza i SKDD, a potpis Hanfe vezan je uz promjene u njezinoj Upravi. U depozitoriju ističu kako je 22. prosinca prošle godine Hanfa donijela rješenja kojima su odobrene izmjene i dopune pravila i cjenika SKDD-a te odobrena uputa SKDD-a. „U skladu s odredbama navedenih akata, od 1. siječnja 2012. stupile su na snagu i počela je primjena izmjena i dopuna pravila, upute te izmjena i dopuna cjenika SKDD-a. Predmetnim izmjenama naših akata regulirana je i usluga zajma vrijednosnih papira", kažu u SKDD-u.

Klađenje na pad

Trenutačno SKDD obavlja posljednje pripreme neophodne za formalan prijenos ove usluge u produkcijski rad. „U tijeku je sklapanje ugovora o suradnji između SKDD-a, Hanfe i Zagrebačke burze koji trebaju imenovati svoje predstavnike u Odbor za zajam, a čine ga predstavnici triju navedenih institucija. Potpisom ovog ugovora ispunit će se i posljednja pretpostavka za korištenje nove usluge za članove sudionike SKDD-a - zajma vrijednosnih papira, što će sigurno dati pozitivan impuls trenutačnoj situaciji na tržištu kapitala s obzirom na interes koji od stupanja na snagu novih akata SKDD-a za ovu uslugu iskazuju članovi sudionici", naglašavaju u SKDD-u.

Kratka prodaja, najjednostavnije rečeno, klađenje je na pad cijena dionica, a ne na njihov rast. U praksi funkcionira tako da depozitorij stvori bazen odabranih dionica koje bi se uz odobrenje njihovih vlasnika davale u zajam zainteresiranim ulagačima. Oni posuđuju dionice za koje očekuju da će im cijena u dogledno vrijeme pasti i ostavljaju depozitoriju jamčevinu u visini trenutačne tržišne cijene. Kada preuzme dionice, investitor ih odmah na burzi prodaje. Kada cijena padne za određeni postotak, ulagač ponovno otkupljuje te iste dionice i vraća ih u SKDD vlasniku, a depozitorij mu vraća jamčevinu. Investitorska zarada je razlika u cijeni po kojoj su ponovno otkupili te dionice.

Kao i svako ulaganje u dionice, i short-selling je rizična operacija jer tržište može krenuti i suprotno od očekivanja investitora pa cijena može počne rasti, a ne padati. Inače, ovaj postupak nije primarno namijenjen malim ulagačima, a u svijetu se kratkom prodajom uobičajeno koriste hedge fondovi. No, početkom globalne financijske krize 2008. te dužničke krize u eurozoni short-selling je zbog oštrog pada cijena dionica na neko vrijeme bio zabranjen u nekoliko zapadnoeuropskih zemalja. U nekim državama, poput Francuske, zabrana je potrajala sve do kraja 2011. godine.

Preporučuju tečaj

Međutim, na hrvatsko, još uvijek prilično rudimentarno tržište kapitala short-selling trebao bi donijeti nove vjetrove. U SKDD-u navode da su, za što uspješniji rad svih zainteresiranih na sustavu zajma, svojim članovima preporučili da odslušaju tečaj na kojem će im detaljno opisati sve funkcionalnosti i operativno postupanje. Tečajevi se upravo održavaju.

„Nakon što se obave posljednje pripreme neophodne za formalan prijenos ove usluge u produkcijski rad (Odbor za zajam, tečajevi), članovi će moći dostavljati naloge za uključenje usluge", poručuju iz SKDD-a.

Iako je kratka prodaja hvale vrijedna inicijativa, pitanje je koliko na domaćem, prilično nelikvidnom tržištu ima smisla te hoće li ostati samo mrtvo slovo na papiru. „Koliko će kratka prodaja zaživjeti, ovisi o uvjetima po kojima će SKDD omogućiti posudbu papira, kao i o samim vrijednosnim papirima koji će biti dostupni. Vjerujemo da bi to u početku mogle biti neke od boljih dionica, poput HT-a i slične. Koliko će se investitori koristiti samim short-sellingom, ovisit će i o situaciji na tržištu (objavi poslovnih rezultata kompanija, vijesti na stranim burzama, političkom okruženju)", smatraju u brokerskom odjelu Erste banke.

Unatoč slabostima hrvatskog tržišta, analitičari short-sellingu predviđaju svijetlu budućnost. „U svakom slučaju, pozdravljamo ovu uslugu jer će zasigurno pridonijeti i likvidnosti i fer vrednovanju vrijednosnih papira kompanija koje neki investitori možda ne bi nikad imali u portfelju jer ih možda smatraju precijenjenima. Ovako će imati priliku posuditi dionice upravo tih kompanija, prodati ih te prodajom potvrditi svoje investicijsko mišljenje, a u nadi da će ih kasnije, kada ih budu morali vratiti, moći kupiti jeftinije i tako zaraditi", kažu Erste brokeri.

Na Zagrebačkoj burzi također vjeruju u uspjeh. „Vjerujemo da će biti zainteresiranih ulagača koji će iskoristiti sve prednosti kratke prodaje, šireći tako svoju investicijsku strategiju na domaćem tržištu kapitala na kojem dosad nije bilo prilike za tako nešto", smatraju na ZSE-u.

Izvor: www.business.hr

Vezane teme:
Cijene | Dionica | SKDD | Tržište | Ulagači | Zagrebačka burza

E-mail