Otvoreni fondovi / Sigurnost investicije

Sigurnost investicije

Sigurnost investiranja u fondove je regulirana na više nivoa. Načini kontrole su, prema elementima sigurnosti, identični kao u zemljama gdje fondovi uspješno funkcioniraju više od 100 godina:

1. Element sigurnosti

Zakonska regulativa

• rad otvorenih investicijskih fondova je zakonom najstrože regulirano područje
• osnivanje društva za upravljanje otvorenih investicijskih fondova te upravljanje njima regulirano je Zakonom o investicijskim fondovima (NN br. 150/2005 ) i pravilnicima. više
  Njihovo osnivanje i poslovanje pod stalnim je nadzorom Hrvatske Agencije za nadzor financijskih usluga
• društvo za upravljanje mora upravljati otvorenim investicijskim fondovima u skladu s navedenim zakonima te ostalim podzakonskim aktima.

Diverzifikacija (raspršenje) imovine - zakonska ograničenja ulaganja!

• u vrijednosne papire jednog izdavatelja ne smije se uložiti više od 5% imovine investicijskog fonda. Izuzetno može se ulagati u vrijednosne papire jednog izdavatelja do 10% imovine investicijskog fonda pod uvjetom da ukupna vrijednost takvih investicija ne prelazi 40% ukupne imovine investicijskog fonda. Ako fond ulaže u vrijednosne papire (npr. dionice) raznih poduzeća po 5% imovine fonda (ili manje), može na taj način ulagati sredstva bez ograničenja (sukladno statutu fonda). Kad fond koristi mogućnost ulaganja od 5% do 10% svoje imovine, ukupna vrijednost takvih investicija ne smije prijeći 40% imovine fonda.
• depoziti u financijskim institucijama te druga novčana sredstva investicijskog fonda smiju iznositi najviše 49% imovine investicijskog fonda. U Depozitnoj banci dopušteno je držati najviše do 50% novčanih sredstava
• obveznice istog izdavatelja otvoreni investicijski fond može stjecati samo ako njihov ukupni nominalni iznos ne prelazi 10% od ukupnog nominalnog iznosa svih obveznica istog izdavatelja ako su u opticaju
• dužničke vrijednosne papire koje izdaje RH ili za koje garantira RH, fond smije stjecati bez ograničenja. Diverzifikacija odnosno raspršenost imovine je, uz stručnost i iskustvo upravljača, jedna od najvećih prednosti investicijskih fondova. Poznata uzrečica je da se nikad ne drže sva jaja u jednoj košari, pa tako i fondovi investiraju u :
• velik broj poduzeća - dionica
• poduzeća iz različitih gospodarskih grana
• na različitim geografskim područjima

2. Element sigurnosti

Kontroliranje i nadzor poslovanja, primjenjivanje gore navedenih zakona

Depozitna banka:

• cjelokupna imovina fonda je pod svakodnevnim nadzorom depozitne banke
• u slučaju stečaja banke i/ili Društva za upravljanje, imovina fonda ne pripada stečajnoj masi, jer zakonodavac određuje da se imovina fonda vodi na posebnim računima iz kojih banka/Društvo ne smije te ne može namiriti nikakva potraživanja vezana uz stečaj
• u slučaju stečaja banke imovina fonda se sukladno zakonu premješta na drugu banku.

Svrha depozitne banke:

• banka osigurava da novčana sredstva od prodaje udjela fondu (isplata ulagača) budu odmah uplaćena na poseban račun fonda
• splaćuje ulagače
• svakodnevno nadzire obračun vrijednosti - cijene udjela fonda
• izvršava naloge Društva za kupnju i prodaju vrijednosnih papira, te kontrolira jesu li oni u skladu sa zakonskim propisima i statutom investicijskog fonda
• prema zakonu banka obračunava godišnju naknadu za svoje usluge.

Društvo za upravljanje investicijskim fondovima

• dobiva odobrenje za početak poslovanja od Hrvatske Agencije za nadzor financijskih usluga
• bavi se isključivo djelatnošću upravljanja fondovima
• nije vlasnik imovine uložene u fondove već upravlja njome
• za svaki fond posjeduje statut i prospekt kojeg odobri Hrvatska Agencija za nadzor financijskih usluga
• ima zakonsko pravo da ulagaču zaračunava ulaznu, izlaznu te upravljačku naknadu
• ima cilj ostvariti što veći prinos uz što manji rizik
• u slučaju stečaja društva za upravljanje ne može oštetiti ulagača jer depozitna banka fondu dodjeljuje drugog upravljača
• prema zakonu mora imati odvojenu imovina društva od imovine fonda radi sigurnosti imovine ulagača
• u slučaju da prekrši zakon, Hrvatska Agencija za nadzor financijskih usluga ima pravo oduzeti mu dozvolu za upravljanje investicijskim fondom te upravljanje fonda povjeriti drugom društvu, kako bi osigurala nesmetano upravljanje imovinom fonda.

3. Element sigurnosti

Kontroliranje poslovanja Depozitne banke i Društva za upravljanje vrši Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga – HANFA ( www.hanfa.hr )

• osnovana je prema Zakonu o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (NN. 140/05). više
• HANFA je stalna te neovisna pravna osoba
• HANFA je osnovana radi nadzora hrvatskog tržišta kapitala, a njezine su obveze i javne ovlasti utvrđene Zakonom
• u obavljanju poslova HANFA je samostalna i neovisna, a odgovorna je Hrvatskom državnom saboru koji predlaže, imenuje i potvrđuje članove uprave i nadzora.

Zadaci HANFA-e vezani za investicijske fondove su:

• izdavanje dozvola Društvima za upravljanje za obavljanje njihovom djelatnošću, tj. upravljanje investicijskim fondovima
• izdavanje dozvole društvima za upravljanje pojedinim investicijskim fondom
• kontrola društava o ispunjenju propisnih uvjeta za Upravu te članove nadzornog odbora
• kontrola te čuvanje izvješća o poslovanju društva i fondova
• praćenje poslovanja društva prema dnevnim, mjesečnim, tromjesečnim, polugodišnjim i godišnjim izvješćima
• kompletni nadzor poslovanja društava i fondova koje društva upravljaju, te sankcioniranje prekršaja.

Nezavisni revizor:

Revizijsko društvo nakon zaključivanja poslovne godine pregledava poslovanje svakog fonda i društva. Njegova uloga je da prosudi i da se pismeno očituje o usklađenosti poslovanja s zakonom.

Da li imovina fonda može propasti?

Vrijednost udjela investicijskog fonda je neposredno ovisna o vrijednosti vrijednosnih papira u koje je fond investirao sredstva. Isto tako svaki vrijednosni papir iz portfelja fonda utječe na vrijednost udjela proporcionalno svom udjelu u portfelju. Sigurnost uloga se postiže i ulaganjem u raznovrsne vrijednosne papire. Npr. Fond koji u svom portfelju ima vrijednosne papire 100 poduzeća. U tom slučaju imovina fonda može propasti ako propadne svih 100 poduzeća u istom trenutku, a znamo da je takvo što nemoguće za ostvariti.
Npr: Kod fonda koji u svom portfelju posjeduje 100 različitih vrijednosnih papira, vrijednost portfelja odnosno vrijednost udjela fonda ovisi o cijeni svakog vrijednosnog papira.  Cijena pojedinog vrijednosnog papira se može smanjiti ili povećati. Pojedini vrijednosni papir može postati bezvrijedan ukoliko izdavatelj istog pokrene stečajni postupak, a stečajna masa iznosi 0 kuna. Svaki fond čija imovina je tri uzastopna mjeseca manja od 5 milijuna kuna  prema zakonu mora pokrenuti postupak likvidacije ili pripajanja drugom fondu.

Tko garantira za sredstva ulagača?

Sredstva uložena u fond prema važećoj zakonskoj regulativi nemaju posebnu npr. državnu garanciju, već njihova vrijednost isključivo ovisi o poslovanju fonda.

Sigurnost uloga postiže se :

• poštivanjem svih zakona te zakonskih ograničenja
• raznolikošću uloga, tj. diverzifikacijom portfelja fonda u više vrijednosnih papira
• geografskom diverzifikacijom
• sa investiranjem u različite gospodarske grane
• sa nadzorom Hrvatske Agencije za nadzor financijskih usluga i revizora
• svakodnevnom kontrolom poslovanja fonda od strane depozitne banke.

Tko garantira prinose?

Prinosi otvorenog investicijskog fonda nisu garantirani. Oni ovise od kotaciji vrijednosnih papira koji stvaraju portfelj otvorenog investicijskog fonda. Ulagatelji otvorenog investicijskog fonda prema tome vide prednost ulaganja. Ako prinos nije garantiran, imamo mogućnost dobiti više od nekog minimalnog garantiranog prinosa. Prosječni godišnji prinosi u otvorenim investicijskim fondovima u svijetu se kreću između 8% i 15%, a u bankama između 3% i 5%.

Da li se vrijednost uloga može smanjiti? (isplata manja nego uplata)

Može. Vrijednost (cijena) udjela u nekim razdobljima je rastuća, a ponekad padajuća u ovisnosti o tečaju vrijednosnih papira na burzi. Dugoročno gledano trend kretanja udjela fonda je rastući u cijelom svijetu. Uvijek postoje razdoblja kad je trend padajući. Kako u takvim razdobljima ne bi povukli sredstva iz fonda i sa time ostvarili gubitak, bitno je da kod investiranja u fond tu investiciju planirate dugoročno te tako ostvarite pozitivni prinos. Odnosno, dugoročnost je pravilo kod ulaganja u fondove koji osigurava ublažavanje negativnih burzovnih tečajeva te dugoročno omogućava pozitivan prinos.

Koji su osnovni rizici ulaganja u fond?

Ulaganje u fond pretpostavlja preuzimanje određenih rizika. Rizik ulaganja na tržištu kapitala predstavlja mogućnost  odnosno vjerojatnost da prinos od ulaganja bude nezadovoljavajući ili negativan. U slučaju investiranja u fond nezadovoljavajući ili  negativan prinos prvenstveno može nastati kao posljedica općenitih rizika, a najvažniji rizici ulaganja su sljedeći:

• Tržišni rizik - rizik promjene cijena financijskih instrumenata
• Valutni rizik - rizik promjene tečaja
• Kreditni rizik
• Rizik likvidnosti
• Rizik promjene zakonskih/poreznih propisa
• Rizik promjene kamatnih stopa

Tržišni rizik - rizik promjene cijena financijskih instrumenata

Imovina fonda se investira sukladno strategiji i ograničenjima ulaganja navedenim u prospektu fonda u financijske instrumente. Imovina fonda koja je uložena u financijske instrumente kojima se trguje na tržištima izložena je dnevnim promjenama cijena što utječe na rast ili pad vrijednosti imovine odnosno neto vrijednosti udjela. Pad cijene pojedinog instrumenta u koji je uložena imovina fonda može dovesti do smanjenja prinosa na ulaganje.

Valutni rizik - rizik promjene tečaja

Imovina fonda se može uložiti u financijske instrumente denominirane u različitim valutama (n.pr. kuna, euro, američki dolar, švicarski franak, japanski jen), čime je taj dio imovine izložen riziku promjene tečaja pojedine valute u odnosu na obračunsku valutu u kojoj se mjeri prinos na ulaganje u fondu. Postoji rizik deprecijacije (pada) i aprecijacije (rasta) tečaja tih valuta, što može utjecati na rast ili pad vrijednosti udjela u fondu.

Kreditni rizik

Kreditni rizik predstavlja vjerojatnost da izdavatelj financijskog instrumenta koji je uključen u imovinu fonda (je dio portfelja fonda) ili osoba s kojom investicijsko društvo u svoje ime, a za račun fonda, sklapa poslove na financijskim tržištima, neće u cijelosti ili djelomično podmiriti svoje obveze, što bi negativno utjecalo na likvidnost i vrijednosti imovine fonda.

Rizik likvidnosti

Predstavlja vjerojatnost da će fond imati teškoće pri pronalaženju sredstava za namiru obveza povezanih s povlačenjem udjela iz fonda ili financijskim instrumentima zbog nemogućnosti brze prodaje financijske imovine po cijeni približno jednakoj fer vrijednosti te imovine ili pri prodaji željene količine nekog instrumenta u željenom trenutku.

Rizik promjene zakonskih/poreznih propisa

Rizik značajne promjene zakonskih i/ili poreznih propisa u RH ili inozemstvu na način koji može negativno utjecati na profitabilnost ulaganja u financijske instrumente i položaj ulagača. Ovaj rizik posebno je važan ukoliko ulagač (fond) ulaže u strane investicijske fondove čiji zakonski, a posebice porezni tretman može biti bitno drugačiji od onoga domaćih investicijskih fondova i time znatno utjecati na isplativost ulaganja.

Rizik promjene kamatnih stopa

Predstavlja vjerojatnost da će prinos do dospijeća kupljenih dužničkih vrijednosnih papira porasti odnosno da će u trenutku kada se dužnički vrijednosni papir treba unovčiti biti veći od onog uz koji je kupljen, a što će za posljedicu imati gubitak.