- 15.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, HT najlikvid...
- 15.03.2024 Inflacija u veljači 4,1 posto
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eur...
- 15.03.2024 Cijene nafte kliznule ispod 85 dolara, ulagači usredotočeni ...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 18.03.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - veljača 2024.
- 18.03.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - veljača 2024.
- 13.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIII
- 12.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 11.03.2024. - OTP Invest
- 11.03.2024 Nasdaq 100 i Nvidia testirali povijesne maksimume
- 18.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 18.03.2024 TJEDNI PREGLED: Nakon sedam tjedana prevladali gubitnici
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 14.03.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 13.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 18.03.2024 Napadi na ruska postrojenja podigli cijene nafte prema 86 dolara
- 18.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni ušli u novi tjedan uz povećan promet
- 18.03.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi pali na početku tjedna
- 18.03.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - veljača 2024.
- 18.03.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - veljača 2024.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 12.03.2024 Lego blago povećao prihod u 2023., kupci suzdržani
- 11.03.2024 Oštar pad prihoda i dobiti saudijskog naftnog diva u 2023.
- 18.03.2024 Zbog čega kasina koriste čipove umjesto novca?
- 18.03.2024 Vijetnamski proizvođač električnih automobila dobiva globalnu mrežu punionica
- 18.03.2024 Inflacija u EU usporila u veljači
- 18.03.2024 Švicarski izvoznici traže pomoć od središnje banke
- 18.03.2024 Edukativnom igrom Desitudo se potiče financijska pismenost mladih
ANALIZA Objavljeno: 24.06.2016
Što za državu znači dobar kreditni rejting?
Podijeli sadržaj: | ||||
"Blago mladima, oni će baštiniti nacionalni dug." - Herbert Hoover, američki predsjednik 1929.-1933.
Prije nego odgovorimo na pitanje iz naslova, najprije pogledajmo kako funkcioniraju tržišta duga (obveznica) i što je uopće kreditni rejting. Obveznica (u našem slučaju mislimo na državne obveznice) je dužnički vrijednosni papir koji njegovom vlasniku daje pravo na naplatu glavnice i kamata. Obveznice obvezuju izdavatelja da plati određeni iznos na određeni datum, uglavnom s periodičnom isplatom kamata (najčešće polugodišnje ili godišnje). Nominalna vrijednost obveznice je iznos koji izdavatelj mora platiti po dospijeću. Kuponska stopa je kamatna stopa koju izdavatelj mora platiti na određeni datum kako je predviđeno planom isplate kuponske kamatne stope. Stopa se uglavnom fiksira za vrijeme trajanja obveznice i ne fluktuira s kamatnim stopama na tržištu.
Sad smo stigli i do glavnog dijela cijele priče a to je kamatna stopa koju izdavatelj obveznica plaća za sredstva što ih posuđuje. Zašto je to bitno?
Početkom 6. mjeseca po prvi put u povijesti Hrvatske propalo je inozemno zaduženje obveznicama jer su investitori (kupci obveznica) zahtijevali prinos debelo iznad 5% i to u uvjetima jako niskih i/ili čak negativnih kamatnih stopa (Tablica 1) dok svijet obiluje ogromnim viškovima likvidnosti. Naravno, do plasmana nije došlo jer je zahtijevani prinos, po ocjeni predstavnika Ministarstva financija i HNB-a, bio previsok. Ne vjerujem da ih to pretjerano zabrinjava sve dok ih kod kuće sponzoriraju obvezni mirovinski fondovi sa "našim" budućim mirovinama. Uskoro slijedi novo keširanje: Drugi pokušaj zaduživanja tehničke Vlade sljedeći mjesec. Uopće ne sumnjam u ishod!
Tablica 1 - Kamatne stope najznačajnijih svjetskih centralnih banaka
Sad smo stigli do drugog dijela priče, a to je kreditni rejting (Tablica 2). Obveznica čiji je rejting AAA ima najveću moguću ocjenu. Obveznice iznad Moody′s-ovog Baa ili rejtinga Standard and Poor′s-a i ostalih agencija za rangiranje BBB, smatraju se u investicijskom rangu, dok se one klasificirane ispod te razine smatraju špekulativnim (engl. junk bonds) i nemaju investicijski karakter.
Šokantan je podatak da smo zadnju pozitivnu ocjenu od rejting agencija dobili prije točno 13 godina od Fitch-a, prije 12 godina od S&P-a i od Moody′s-a prije 9 godina. Nakon toga, cijelo desetljeće redale su se negativne prognoze sve do statusa smeća ("junk" rejting koji trenutno imamo). Iz ovog kuta, zahtijevani prinos koji su investitori tražili ima svoju pozadinu. A to je prije svega, politički rizik kroz koji zemlja prolazi, odsustvo svake volje da se provedu potrebne reforme (ne one na papiru), visok javni dug, slabi izgledi za održiv dugoročni rast, visoko porezno opterećenje itd. Dakle, sve ono na što rejting agencije godinama upozoravaju da bi trebalo sanirati i dovesti u red. Potrebno je reći da rejting agencije nisu tu radi kažnjavanja niti ih se na taj način treba doživljavati, nego da upozoravaju i glasno viču kad uoče negativne pojave u javnim financijama.
Tabica 2 - Kreditni rejting Hrvatske
Pogledajmo kako stojimo sa nama usporedivim zemljama (Tablica 3). Tržište obveznica nas percipira jako rizično u odnosu na navedene zemlje. Većina od navedenih zemalja je bila u mnogo goroj poziciji u odnosu na nas prije svega nekoliko godina. Što su te zemlje učinile da se danas mogu zaduživati prilično jeftino? Sve ono što mi uporno godinama izbjegavamo. Reforme! I prestale su trošiti tuđi i još nezarađeni novac.
Tablica 3 - Vjerojatnost defaulta (nemogućnost isplate obveznica)
Zašto neke države plasiraju svoje obveznice po jako niskim kamatnim stopama ili po čak negativnim stopama u trenutnim uvjetima? Da, nije krivo napisano! Investitori plaćaju nekim državama to što im posuđuju novac (Tablica 4). Pogledajmo u sljedećoj tablici prinose na obveznice navedenih zemalja. Negativan prinos znači da su investitori spremni izgubiti novac kod investiranja u 10 godišnje Njemačke, Japanske i Švicarske obveznice, vodeći se time da sačuvaju uloženo. Kod obveznica kraćeg dospijeća kao što su 5 godišnje i 2 godišnje, negativni prinosi su još i viši i obuhvaćaju veći broj zemalja.
Što očekivati u budućnosti od tržišta obveznica? Uz niske kamatne stope kojma centralne banke nastoje potaknuti gospodarstvo, nisku inflaciju, visoku razinu depozita kod banaka može se očekivati da će se negativni prinosi zadržati još dosta vremena. Nažalost, to za nas malo vrijedi u trenutnim uvjetima.
Tablica 4 - Prinosi na obveznice
U odnosu na Hrvatsku, od svih usporedivih zemalja, jedina zemlja koja trenutno plaća više prinose na obveznice je Grčka. Sad se prisjetimo s početka članka, da su investitori početkom mjeseca zahtijevali prinos preko 5%. Pametnom dosta. A odgovor na pitanje iz naslova je sve! Vjerovnik uvijek ima bolje pamćenje nego dužnik.
Ivan Stojanović,
analitičar
Prije nego odgovorimo na pitanje iz naslova, najprije pogledajmo kako funkcioniraju tržišta duga (obveznica) i što je uopće kreditni rejting. Obveznica (u našem slučaju mislimo na državne obveznice) je dužnički vrijednosni papir koji njegovom vlasniku daje pravo na naplatu glavnice i kamata. Obveznice obvezuju izdavatelja da plati određeni iznos na određeni datum, uglavnom s periodičnom isplatom kamata (najčešće polugodišnje ili godišnje). Nominalna vrijednost obveznice je iznos koji izdavatelj mora platiti po dospijeću. Kuponska stopa je kamatna stopa koju izdavatelj mora platiti na određeni datum kako je predviđeno planom isplate kuponske kamatne stope. Stopa se uglavnom fiksira za vrijeme trajanja obveznice i ne fluktuira s kamatnim stopama na tržištu.
Sad smo stigli i do glavnog dijela cijele priče a to je kamatna stopa koju izdavatelj obveznica plaća za sredstva što ih posuđuje. Zašto je to bitno?
Početkom 6. mjeseca po prvi put u povijesti Hrvatske propalo je inozemno zaduženje obveznicama jer su investitori (kupci obveznica) zahtijevali prinos debelo iznad 5% i to u uvjetima jako niskih i/ili čak negativnih kamatnih stopa (Tablica 1) dok svijet obiluje ogromnim viškovima likvidnosti. Naravno, do plasmana nije došlo jer je zahtijevani prinos, po ocjeni predstavnika Ministarstva financija i HNB-a, bio previsok. Ne vjerujem da ih to pretjerano zabrinjava sve dok ih kod kuće sponzoriraju obvezni mirovinski fondovi sa "našim" budućim mirovinama. Uskoro slijedi novo keširanje: Drugi pokušaj zaduživanja tehničke Vlade sljedeći mjesec. Uopće ne sumnjam u ishod!
Tablica 1 - Kamatne stope najznačajnijih svjetskih centralnih banaka
Sad smo stigli do drugog dijela priče, a to je kreditni rejting (Tablica 2). Obveznica čiji je rejting AAA ima najveću moguću ocjenu. Obveznice iznad Moody′s-ovog Baa ili rejtinga Standard and Poor′s-a i ostalih agencija za rangiranje BBB, smatraju se u investicijskom rangu, dok se one klasificirane ispod te razine smatraju špekulativnim (engl. junk bonds) i nemaju investicijski karakter.
Šokantan je podatak da smo zadnju pozitivnu ocjenu od rejting agencija dobili prije točno 13 godina od Fitch-a, prije 12 godina od S&P-a i od Moody′s-a prije 9 godina. Nakon toga, cijelo desetljeće redale su se negativne prognoze sve do statusa smeća ("junk" rejting koji trenutno imamo). Iz ovog kuta, zahtijevani prinos koji su investitori tražili ima svoju pozadinu. A to je prije svega, politički rizik kroz koji zemlja prolazi, odsustvo svake volje da se provedu potrebne reforme (ne one na papiru), visok javni dug, slabi izgledi za održiv dugoročni rast, visoko porezno opterećenje itd. Dakle, sve ono na što rejting agencije godinama upozoravaju da bi trebalo sanirati i dovesti u red. Potrebno je reći da rejting agencije nisu tu radi kažnjavanja niti ih se na taj način treba doživljavati, nego da upozoravaju i glasno viču kad uoče negativne pojave u javnim financijama.
Tabica 2 - Kreditni rejting Hrvatske
Pogledajmo kako stojimo sa nama usporedivim zemljama (Tablica 3). Tržište obveznica nas percipira jako rizično u odnosu na navedene zemlje. Većina od navedenih zemalja je bila u mnogo goroj poziciji u odnosu na nas prije svega nekoliko godina. Što su te zemlje učinile da se danas mogu zaduživati prilično jeftino? Sve ono što mi uporno godinama izbjegavamo. Reforme! I prestale su trošiti tuđi i još nezarađeni novac.
Tablica 3 - Vjerojatnost defaulta (nemogućnost isplate obveznica)
Zašto neke države plasiraju svoje obveznice po jako niskim kamatnim stopama ili po čak negativnim stopama u trenutnim uvjetima? Da, nije krivo napisano! Investitori plaćaju nekim državama to što im posuđuju novac (Tablica 4). Pogledajmo u sljedećoj tablici prinose na obveznice navedenih zemalja. Negativan prinos znači da su investitori spremni izgubiti novac kod investiranja u 10 godišnje Njemačke, Japanske i Švicarske obveznice, vodeći se time da sačuvaju uloženo. Kod obveznica kraćeg dospijeća kao što su 5 godišnje i 2 godišnje, negativni prinosi su još i viši i obuhvaćaju veći broj zemalja.
Što očekivati u budućnosti od tržišta obveznica? Uz niske kamatne stope kojma centralne banke nastoje potaknuti gospodarstvo, nisku inflaciju, visoku razinu depozita kod banaka može se očekivati da će se negativni prinosi zadržati još dosta vremena. Nažalost, to za nas malo vrijedi u trenutnim uvjetima.
Tablica 4 - Prinosi na obveznice
U odnosu na Hrvatsku, od svih usporedivih zemalja, jedina zemlja koja trenutno plaća više prinose na obveznice je Grčka. Sad se prisjetimo s početka članka, da su investitori početkom mjeseca zahtijevali prinos preko 5%. Pametnom dosta. A odgovor na pitanje iz naslova je sve! Vjerovnik uvijek ima bolje pamćenje nego dužnik.
Ivan Stojanović,
analitičar
Podijeli sadržaj: | ||||
- 15.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, HT najlikvid...
- 15.03.2024 Inflacija u veljači 4,1 posto
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eur...
- 15.03.2024 Cijene nafte kliznule ispod 85 dolara, ulagači usredotočeni ...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 18.03.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - veljača 2024.
- 18.03.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - veljača 2024.
- 13.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIII
- 12.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 11.03.2024. - OTP Invest
- 11.03.2024 Nasdaq 100 i Nvidia testirali povijesne maksimume
- 18.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 18.03.2024 TJEDNI PREGLED: Nakon sedam tjedana prevladali gubitnici
- 15.03.2024 Mirovinski fondovi - Mirexi većinom rasli
- 14.03.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 13.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 18.03.2024 Napadi na ruska postrojenja podigli cijene nafte prema 86 dolara
- 18.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi crveni ušli u novi tjedan uz povećan promet
- 18.03.2024 ZSE INTRADAY: Uz solidan promet, Crobexi pali na početku tjedna
- 18.03.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - veljača 2024.
- 18.03.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - veljača 2024.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 12.03.2024 Lego blago povećao prihod u 2023., kupci suzdržani
- 11.03.2024 Oštar pad prihoda i dobiti saudijskog naftnog diva u 2023.
- 18.03.2024 Zbog čega kasina koriste čipove umjesto novca?
- 18.03.2024 Vijetnamski proizvođač električnih automobila dobiva globalnu mrežu punionica
- 18.03.2024 Inflacija u EU usporila u veljači
- 18.03.2024 Švicarski izvoznici traže pomoć od središnje banke
- 18.03.2024 Edukativnom igrom Desitudo se potiče financijska pismenost mladih