- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
ZB INVEST Objavljeno: 12.01.2016
Komentar tržišta - ZB Invest - prosinac 2015.
Podijeli sadržaj: | ||||
Prvo podizanje kamatnih stopa u SAD-u nakon sedam godina
Posljednji mjesec u godini bio je u znaku dugo očekivanih zasjedanja Fed-a i ECB, te daljnjeg pada cijene nafte.
Naime, na samom početku mjeseca, Europska središnja banaka (ECB) donijela je odluku o produljenju programa kvantitativnog popuštanja za 6 mjeseci (do kraja ožujka 2017.), te je dodatno snizila referentne kamatne stope s -0,20% na -0,30%. Navedeno je razočaralo tržišne sudionike s obzirom da su, uz navedene mjere, uvelike očekivali i povećanje iznosa mjesečnog otkupa obveznica od strane ECB-a. Također, na navedenom zasjedanju, ECB je snizila prognoze stopa inflacije pa se sada očekuje kako će potrošačke cijene u euro zoni rast za samo 1,0% u 2016. te 1,60% u 2017., dakle osjetno ispod ciljane razine od 2,0%. Nakon ove odluke, EUR/USD je naglo porastao prema razini iznad 1,09 dolara za euro, zabilježivši najveći dnevni porast u gotovo sedam godina.
Nakon razočaravajuće odluke ECB-a, tržišta su iščekivala sastanak Fed-a, pri čemu je konsenzus ukazivao na prvo podizanje kamatnih stopa nakon sedam godina izuzetno labave monetarne politike. Sukladno očekivanjima tržišta, Fed je podigao raspon ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, između 0,25-0,50%. Predsjednica Yellen ovu je odluku obrazložila povoljnim stanjem na tržištu rada u SAD-u, te očekivanjima da će inflacija rasti do ciljane razine od 2,0%, signalizirajući time da je ekonomija dovoljno jaka da izdrži više troškove zaduživanja. Također je naglašeno kako će daljnja povećanja kamatnih stopa biti postepena, te da će glavni kriterij za novo podizanje biti razina inflacije. Prema projekciji Fed-a, referentni bi kamatnjak tek u 2018. godini mogao postići normalizaciju na razinama iznad 3,0%.
U nastavku mjeseca, glavna odrednica smjera kretanja financijskih tržišta bila je nafta. Naime, cijena nafte tipa Brent u jednom je trenutku dosegnula najnižu razinu u posljednjih 11 godina, a razlog takvog pada vrijednosti su rekordno visoke globalne zalihe nafte, kao i podaci koji su ukazivali na rast proizvodnje u SAD-u. Na samom kraju mjeseca, cijena nafte tek se neznačajno oporavila, a godinu je završila na razini od 37 dolara po barelu.
Izdašni monetarni stimulus osigurao odličnu izvedbu najvećih europskih indeksa
Sukladno gore navedenim događajima, volatilnost se nastavila i u prosincu. Dionički indeksi razvijenih tržišta i tržišta u razvoju ostvarili su značajne minuse nakon razočaravajuće odluke ECB da neće povećavati iznos monetarnog stimulusa. Negativan trend se nastavio i u narednim danima uslijed nastavka pada cijena nafte, što se prvenstveno negativno odrazilo na cijene dionica energetskog sektora. Djelomični oporavak uslijedio je polovicom mjeseca kad je Fed očekivano najavio podizanje kamatnih stopa, čime je signalizirano dobro stanje američke ekonomije. Kako je gore navedeno, cijena nafte je određivala daljnji smjer kretanja dioničkih indeksa, da bi na kraju mjeseca vodeći američki i europski indeksi mjesec završili u minusima.
Ovakvom izvedbom u prosincu, S&P500 je na godišnjoj razini pao 0,73%, nakon tri uzastopne godine dvoznamenkastog rasta, dok je Dow Jones izgubio 2,23%, što je ujedno i njegov prvi minus na godišnjoj razini od krizne 2008. godine.
Za razliku od američkog tržišta, negativne izvedbe u zadnjem mjesecu u godini nisu ugrozile dotadašnju pozitivnu izvedbu europskih indeksa. Naime, na godišnjoj razini, vodeći europski indeksi svrstali su se među najveće dobitnike na globalnoj razini u 2015. Izdašni monetarni stimulus od strane ECB-a bio je snažna potpora rastu dionica, koji se tek djelomično umanjio zbog zabrinutosti oko usporavanja rasta globalnog gospodarstva, mogućeg izlaska Grčke iz euro zone, te značajnog pada cijena roba. Tako je Stoxx Europe 600 porastao 6,79%, dok su njemački DAX i francuski CAC porasli 9,56%, odnosno 8,53% u 2015.
Od ostalih razvijenih tržišta, japansko je dioničko tržište zabilježilo solidan rast od 9,07% godišnje, također na krilima izrazito labave monetarne politike.
S druge strane, za dionice tržišta u razvoju 2015. je bila još jedna negativna godina, pri čemu je MSCI EM indeks pao više od 16,0% godišnje. Usporavanje rasta kineskog gospodarstva, snažan pad cijena nafte i ostalih roba, te političko-korupcijski skandali, samo su neki od faktora koji su pridonijeli lošoj izvedbi dioničkih indeksa u prošloj godini.
U prosincu su regionalna tržišta zabilježila mješovitu izvedbu, dok su na razini cijele 2015. podbacila. Naime, godišnjim minusom od preko 11% prednjačio je slovenski SBITOP, dok su domaći CROBEX i srpski BELEX izgubili oko 3,0% vrijednosti.
Nova kunska državna obveznica
U prvoj polovici mjeseca, država je izdala novu kunsku državnu obveznicu dospijeća 14. prosinca 2026. godine. Ukupno je izdano 6 milijardi kuna uz prinos od 4,40% i polugodišnji kupon od 4,25%.
Inozemna obveznička tržišta, kao i hrvatska eurobond izdanja, mjesec su završila u minusu što je prvenstveno posljedica gore navedenih poteza centralnih banaka. Lokalna hrvatska izdanja još su jednom pokazala da na njih vanjska tržišta gotovo nikako ne utječu te su mjesec završila s miješanim predznacima.
Bez većih promjena na novčanom tržištu
U prosincu nije bilo značajnijih promjena na novčanom tržištu. Spomenuto izdanje nove kunske obveznice početkom mjeseca nije značajnije utjecalo na kamatne stope s obzirom da se novo izdanje većim dijelom netiralo s dospijećem stare obveznice.
Valja spomenuti kako je HNB donijela odluku koja će biti u primjeni od obračuna obvezne pričuve 13. siječnja 2016. godine, a kojom se ukida obveza izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve. Time se bankama omogućava održavanje ukupnog deviznog dijela obvezne pričuve u prosjeku, odnosno fleksibilnije upravljanje deviznom likvidnošću. Ukupan iznos koji se oslobađa je 3,8 milijardi kuna, odnosno 493,7 milijuna eur i 4,7 milijuna USD. U međuvremenu, HNB i dalje održava redovite obratne repo aukcije čime podupire likvidnost te je na zadnjoj aukciji bankama posudila 158 milijun kuna.
Tečaj kune prema euru je u prosincu blago ojačao, s početnih 7,637 na 7,641 na kraju mjeseca. U međuvremenu je tečaj kune veći dio mjeseca slabio prema euru sve do nivoa 7,656, no pred kraj mjeseca došlo je do izraženijeg pada sve do 7,629 pod utjecajem snažne ponude deviza, a nakon toga je uslijedio oporavak do završnih 7,641 kuna za euro.
Tečajnica svih ZB fondova
Izvor: ZB Invest
Posljednji mjesec u godini bio je u znaku dugo očekivanih zasjedanja Fed-a i ECB, te daljnjeg pada cijene nafte.
Naime, na samom početku mjeseca, Europska središnja banaka (ECB) donijela je odluku o produljenju programa kvantitativnog popuštanja za 6 mjeseci (do kraja ožujka 2017.), te je dodatno snizila referentne kamatne stope s -0,20% na -0,30%. Navedeno je razočaralo tržišne sudionike s obzirom da su, uz navedene mjere, uvelike očekivali i povećanje iznosa mjesečnog otkupa obveznica od strane ECB-a. Također, na navedenom zasjedanju, ECB je snizila prognoze stopa inflacije pa se sada očekuje kako će potrošačke cijene u euro zoni rast za samo 1,0% u 2016. te 1,60% u 2017., dakle osjetno ispod ciljane razine od 2,0%. Nakon ove odluke, EUR/USD je naglo porastao prema razini iznad 1,09 dolara za euro, zabilježivši najveći dnevni porast u gotovo sedam godina.
Nakon razočaravajuće odluke ECB-a, tržišta su iščekivala sastanak Fed-a, pri čemu je konsenzus ukazivao na prvo podizanje kamatnih stopa nakon sedam godina izuzetno labave monetarne politike. Sukladno očekivanjima tržišta, Fed je podigao raspon ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, između 0,25-0,50%. Predsjednica Yellen ovu je odluku obrazložila povoljnim stanjem na tržištu rada u SAD-u, te očekivanjima da će inflacija rasti do ciljane razine od 2,0%, signalizirajući time da je ekonomija dovoljno jaka da izdrži više troškove zaduživanja. Također je naglašeno kako će daljnja povećanja kamatnih stopa biti postepena, te da će glavni kriterij za novo podizanje biti razina inflacije. Prema projekciji Fed-a, referentni bi kamatnjak tek u 2018. godini mogao postići normalizaciju na razinama iznad 3,0%.
U nastavku mjeseca, glavna odrednica smjera kretanja financijskih tržišta bila je nafta. Naime, cijena nafte tipa Brent u jednom je trenutku dosegnula najnižu razinu u posljednjih 11 godina, a razlog takvog pada vrijednosti su rekordno visoke globalne zalihe nafte, kao i podaci koji su ukazivali na rast proizvodnje u SAD-u. Na samom kraju mjeseca, cijena nafte tek se neznačajno oporavila, a godinu je završila na razini od 37 dolara po barelu.
Izdašni monetarni stimulus osigurao odličnu izvedbu najvećih europskih indeksa
Sukladno gore navedenim događajima, volatilnost se nastavila i u prosincu. Dionički indeksi razvijenih tržišta i tržišta u razvoju ostvarili su značajne minuse nakon razočaravajuće odluke ECB da neće povećavati iznos monetarnog stimulusa. Negativan trend se nastavio i u narednim danima uslijed nastavka pada cijena nafte, što se prvenstveno negativno odrazilo na cijene dionica energetskog sektora. Djelomični oporavak uslijedio je polovicom mjeseca kad je Fed očekivano najavio podizanje kamatnih stopa, čime je signalizirano dobro stanje američke ekonomije. Kako je gore navedeno, cijena nafte je određivala daljnji smjer kretanja dioničkih indeksa, da bi na kraju mjeseca vodeći američki i europski indeksi mjesec završili u minusima.
Ovakvom izvedbom u prosincu, S&P500 je na godišnjoj razini pao 0,73%, nakon tri uzastopne godine dvoznamenkastog rasta, dok je Dow Jones izgubio 2,23%, što je ujedno i njegov prvi minus na godišnjoj razini od krizne 2008. godine.
Za razliku od američkog tržišta, negativne izvedbe u zadnjem mjesecu u godini nisu ugrozile dotadašnju pozitivnu izvedbu europskih indeksa. Naime, na godišnjoj razini, vodeći europski indeksi svrstali su se među najveće dobitnike na globalnoj razini u 2015. Izdašni monetarni stimulus od strane ECB-a bio je snažna potpora rastu dionica, koji se tek djelomično umanjio zbog zabrinutosti oko usporavanja rasta globalnog gospodarstva, mogućeg izlaska Grčke iz euro zone, te značajnog pada cijena roba. Tako je Stoxx Europe 600 porastao 6,79%, dok su njemački DAX i francuski CAC porasli 9,56%, odnosno 8,53% u 2015.
Od ostalih razvijenih tržišta, japansko je dioničko tržište zabilježilo solidan rast od 9,07% godišnje, također na krilima izrazito labave monetarne politike.
S druge strane, za dionice tržišta u razvoju 2015. je bila još jedna negativna godina, pri čemu je MSCI EM indeks pao više od 16,0% godišnje. Usporavanje rasta kineskog gospodarstva, snažan pad cijena nafte i ostalih roba, te političko-korupcijski skandali, samo su neki od faktora koji su pridonijeli lošoj izvedbi dioničkih indeksa u prošloj godini.
U prosincu su regionalna tržišta zabilježila mješovitu izvedbu, dok su na razini cijele 2015. podbacila. Naime, godišnjim minusom od preko 11% prednjačio je slovenski SBITOP, dok su domaći CROBEX i srpski BELEX izgubili oko 3,0% vrijednosti.
Nova kunska državna obveznica
U prvoj polovici mjeseca, država je izdala novu kunsku državnu obveznicu dospijeća 14. prosinca 2026. godine. Ukupno je izdano 6 milijardi kuna uz prinos od 4,40% i polugodišnji kupon od 4,25%.
Inozemna obveznička tržišta, kao i hrvatska eurobond izdanja, mjesec su završila u minusu što je prvenstveno posljedica gore navedenih poteza centralnih banaka. Lokalna hrvatska izdanja još su jednom pokazala da na njih vanjska tržišta gotovo nikako ne utječu te su mjesec završila s miješanim predznacima.
Bez većih promjena na novčanom tržištu
U prosincu nije bilo značajnijih promjena na novčanom tržištu. Spomenuto izdanje nove kunske obveznice početkom mjeseca nije značajnije utjecalo na kamatne stope s obzirom da se novo izdanje većim dijelom netiralo s dospijećem stare obveznice.
Valja spomenuti kako je HNB donijela odluku koja će biti u primjeni od obračuna obvezne pričuve 13. siječnja 2016. godine, a kojom se ukida obveza izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve. Time se bankama omogućava održavanje ukupnog deviznog dijela obvezne pričuve u prosjeku, odnosno fleksibilnije upravljanje deviznom likvidnošću. Ukupan iznos koji se oslobađa je 3,8 milijardi kuna, odnosno 493,7 milijuna eur i 4,7 milijuna USD. U međuvremenu, HNB i dalje održava redovite obratne repo aukcije čime podupire likvidnost te je na zadnjoj aukciji bankama posudila 158 milijun kuna.
Tečaj kune prema euru je u prosincu blago ojačao, s početnih 7,637 na 7,641 na kraju mjeseca. U međuvremenu je tečaj kune veći dio mjeseca slabio prema euru sve do nivoa 7,656, no pred kraj mjeseca došlo je do izraženijeg pada sve do 7,629 pod utjecajem snažne ponude deviza, a nakon toga je uslijedio oporavak do završnih 7,641 kuna za euro.
Tečajnica svih ZB fondova
Izvor: ZB Invest
Ključne riječi:
ZB Invest ~ analiza tržišta ~ Fed ~ ECB ~ Kina ~ kinesko gospodarstvo ~ dionice ~ obveznice
ZB Invest ~ analiza tržišta ~ Fed ~ ECB ~ Kina ~ kinesko gospodarstvo ~ dionice ~ obveznice
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 28.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 28.03.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi tjedan zaključili padom, HPB najlikvidniji
- 28.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi u minusu uz povećan promet
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Visoke cijene na financijskim tržištima rizik za britanski sustav
- 28.03.2024 Dodijeljeni ugovori za javnu turističku infrastrukturu vrijedni 106 milijuna eura
- 28.03.2024 Plin i struja u Njemačkoj u drugoj polovini 2023. znatno skuplji nego prije rata
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto