SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

SAD vjerojatno ima najbolje temelje za značajan napredak u ekonomiji, ali mora se suočiti sa realnošću življenja u post-dugovnom cikličkom svijetu. Npr. stambene investicije trenutno iznose 3% BDP-a. To je iznad najniže razine koja je bila zabilježena 2009. godine, ali je još uvijek daleko od 6% BDP-a koliko je iznosilo prije pojave recesije. U slučaju povećanja stambenih investicija na 4% BDP-a kroz idućih nekoliko godina, i dalje će postojati jaz od 2% BDP-a u agregatnoj potražnji koji se jednostavno neće nadoknaditi.

Što može ispuniti tu prazninu?
To neće biti potrošnja. Realni osobni izdaci per capita trenutno su i 10% manji od prognoza MMF-a iz 2007. godine. Ne treba ni podcijeniti domišljatost američkih poduzeća koja uspijevaju uvjeriti potrošače na kupovinu dobara koja im nisu potrebna, ali čak i kada bi potrošači popustili te kupovali, stroži uvjeti kreditiranja su ti koji i dalje obuzdavaju potrošnju. To znači da bi potrošnja, umjesto popunjavanja praznine agregatne potražnje, dovela do njenog povećanja.

Može li CAPEX ispuniti prazninu?
Opet, ni to nije vjerojatno. Rast produktivnosti je usporen, a rast radne snage će iznositi 0,6% godišnje tijekom sljedećeg desetljeća.
Proračunski ured američkog kongresa (CBO) predviđa kao će rast agregatnog prihoda biti 1% manji u sljedećem desetljeću u usporedbi s razdobljem prije krize. Sporiji rast prihoda znači da su poduzeća manje sklona investiranju i izgradnji u svim industrijama, od novih shopping centara pa sve do tvornica i novih poslovnih zgrada.

Što je s izvozom?
Prije nekoliko godina postojale su priče o proizvodnoj renesansi u SAD-u. Tada su postojale sumnje u ovu tezu, no sada kada je dolar ojačao ne postoji više nada kako će udio proizvodnje u BDP-u prekinuti svoj višedesetljetni pad. To ostavlja državnu potrošnju. Savezna Vlada trebala bi iskoristiti negativne realne kamatne stope i potrošiti više na dotrajale infrastrukture u zemlji. MMF je nedavno tvrdio kako će takva potrošnja rezultirati povratom. Ipak potrošnja usmjerena na infrastrukturu blizu je rekordno niskog udjela u BDP-u, no s obzirom na poteškoće koje je Kongres imao prilikom dvomjesečnog produljenja dospijeća plaćanja računa za autoceste, mogućnost smislenog fiskalnog poticaja ostaje samo fantazija.

Potreba za niskim stopama
Uz dovoljno vremena ponuda i potražnja će se uvijek konvergirati, no kada je nastupila financijska kriza dogodilo se nešto drugačije. Umjesto povećanja potražnje kako bi se dostigla ponuda, ponuda se počela smanjivati kako bi dosegla potražnju. Ako će se potražnja boriti kako bi dosegnula razinu razmjernu proizvodnim kapacitetima, nešto treba potaknuti potrošače da troše više nego što bi inače i potaknuti poduzeća da investiraju u projekte koje bi inače izbjegli. To «nešto» su niske kamatne stope. Koliko je dovoljno nisko? Prosječne realne kamatne stope iznosile su 1% tijekom posljednjeg poslovnog ciklusa koji je trajao od 2001. pa do 2007. godine, doba kada je inflacija bila stabilna i nije bilo pritisaka na plaće. To je nevjerojatno niska kamatna stopa s obzirom na to da je potražnja u ono vrijeme bila potaknuta masivnom kupovinom kuća, koje su bile financirane dugom, fiskalnim stimulusima u obliku smanjenja poreza predloženih od strane predsjednika Busha, ratovima u Iraku i Afganistanu i slabljenjem dolara. Niti jedan od ovih uvjeta ne postoji danas: dolar je ojačao, nema fiskalnih stimulusa, a najvažnije je da nema naznaka velikog trgovanja kućama. Ako su kamatne stope iznosile 1% kada je inflacija bila stabilna u posljednjem poslovnom ciklusu, onda je danas prihvatljiva stopa od 0%, ako ne i negativna.

Platinum fondovi na tržištu SAD-a
Fond Platinum Blue Chip blago je izravno izložen američkim dionicama s ukupno tri dionice: Coca-Cola Co., McDonalds Corp. i Philip Morris International Inc., s udjelom do 10% portfelja. Cijena dionice Coca-Cola Co. je sredinom srpnja uglavnom ostala na istoj razini s početka ove godine, cijena dionice McDonalds Corp. je porasla 5% u ovoj godini do sredine srpnja, a cijena dionice Philip Morris International Inc. je sredinom srpnja također ostala na istoj razini s početka ove godine.

Fond Platinum Global Opportunity značajno je izravno izložen američkim dionicama, s ukupno preko 85% portfelja, a trenutno tri najzastupljenije američke dionice fonda su: Allergan Plc., Regeneron Plc. i Apple Inc., koje sudjeluju s ukupnim udjelom od oko 25% portfelja. Od početka ove godine do sredine srpnja cijena dionice Allergan Plc. je porasla 24%, cijena dionice Regeneron Plc. je porasla 32%, a cijena dionice Apple Inc. je porasla 13%.

EUROPA

Pirova pobjeda?

Nedjeljni iznenađujući rezultat na referendumu gdje je većina građana odlučila kako ne želi ispunjenje uvjeta koje traže međunarodni vjerovnici otvorio je još jedno poglavlje u neprekinutoj grčkoj sagi. Syrizin očiti trijumf ustvari je Pirova pobjeda. Premijer Tsipras naglašavao je tijekom kampanje da će glas protiv uvjeta međunarodnih kreditora ojačati grčki položaj za pregovaračkim stolom. No teško je u to vjerovati jer bi bilo kakav ustupak njemačke kancelarke Merkel bio poruka drugima kako se isplati sudjelovati u ekonomskoj ucjeni kako ju nazivaju europski lideri. To ostavlja Tsiprasu samo dvije opcije: izvesti Grčku iz eurozone i pokušati okriviti Troiku za takav ishod ili postići obostrano zadovoljavajući dogovor s grčkim kreditorima. Tsiprasova odluka da smjeni nepopustljivog ministra financija sugerira kako se odlučio za drugu opciju.

Bez obzira na to što će se događati u sljedećih nekoliko tjedana, tržište će i dalje smatrati Grčku nepodobnom. No politika se mijenja i nije nemoguće zamisliti kako će u sljedećem desetljeću u nekoj drugoj mediteranskoj ekonomiji na vlast doći stranka kao što je Syriza. Možda više zabrinjava mogućnost kako će se i dobronamjerna Vlada mučiti s održavanjem razine duga. Na primjer ako bi iz nekog razloga tržište počelo zahtijevati od talijanske Vlade da smanji potrošnju kako bi smanjili omjer duga u BDP-u s trenutnih 132%. Hoće li Italija zaista biti sposobna učiniti to? Ako pretpostavimo da je fiskalni multiplikator 1,5, kako pokazuju zadnje studije, tada smanjenje državne potrošnje za 1€ dovodi do smanjenja BDP-a za 1,5€. Dalje možemo pretpostaviti kako svako smanjenje BDP-a od 1€ dovodi do smanjenja poreznog prihoda za oko trećinu eura. U ovom slučaju 1% smanjenja državne potrošnje u BDP-u smanjilo bi dug za 0,5% u BDP-u. U međuvremenu kako je došlo do pada BDP-a za 1,5%, udio duga u BDP-u se ustvari povećao sa 132% na 133,5%. Strahuje se kako će u narednih šest mjeseci dijelovi Europe pasti u tu fiskalnu zamku i vjerojatno će ostati isključeni iz jakog rasta, za koji je u većoj mjeri zaslužan slabi euro, niske cijene nafte i odmrzavanje kreditnih tržišta. Iduće godine možemo očekivati kako slabiji euro i niske cijene nafte neće više podupirati rast. Isto tako rast kredita će se stabilizirati te će povući rast BDP-a. Normalizacija kreditnog ciklusa u eurozoni trenutno pojačava rast BDP-a za oko 1,5 postotnih bodova. Veći dio ovoga impulzivnog rasta će nestati do sredine iduće godine. Kao posljedica toga rast eurozone bi mogao pasti ispod razine trenda do sljedeće godine uzrokujući zabrinutost oko fiskalne solventnosti.

Platinum fondovi na tržištu Europe
Fond Platinum Blue Chip izravno je izložen europskim dionicama s ukupno preko 65% portfelja, a trenutno tri najzastupljenije europske dionice fonda su: Novo Nordisk A/S (ADR), BASF SE i Siemens AG, s ukupnim udjelom do 20% u portfelju. Od početka godine do sredine srpnja cijena dionice Novo Nordisk A/S (ADR) je porasla 37%, cijena dionice BASF SE je porasla 19%, a cijena dionice Siemens AG je ostala na razini s početka godine.

AZIJA, Japan

Rizik od deflacije nestaje, izazovi ostaju
Japan je bio primjer stagnacije i deflacije skoro dva stoljeća. Dobra vijest je što su dva najveća pokretača deflacije - opadajuće cijene zemljišta i korporativna razduživanja krenuli svojim putem. Cijene zemljišta su više u većim gradovima, a bilance korporacija su u odličnom stanju. Čini se da i Abenomics radi. Inflacijska očekivanja su porasla, jednako kao što je pao nominalni prinos na obveznice. To je umanjilo realni prinos na obveznice za preko 200 baznih bodova od 2010. godine, pomažući pritom da tečaj yena ostane nizak. Slabi yen potaknuo je rast inozemnih korporativnih profita te će vjerojatno pomoći u rastu izvoza u godinama koje dolaze. Ipak u drugim aspektima gospodarstvo u Japanu i dalje se suočava s izazovima: radna snaga je u padu, produktivnost mjerena kao broj proizvedenih komada po satu ostaje i dalje 36% ispod produktivnosti SAD-a, a tu je i visoki državni dug koji će zahtijevati pojačane napore kako bi se smanjio proračunski manjak. Očekuje se kako će japanska središnja banka i dalje održavati kamatne stope na 0%.

Kina i druga tržišta u nastajanju
Kinesko gospodarstvo nastavilo je usporavati u prvoj polovici godine. Rast bi se trebao nastaviti zahvaljujući nedavnim rezovima kamatnih stopa i obvezne pričuve. Osim toga Vlada je intenzivirala fiskalne poticaje, što pokazuje i nedavno upozorenje premijera Li Keqianga, kako bi lokalne vlasti trebale potrošiti novac koji im je dodijeljen ili riskirati da ga u potpunosti izgube. To je ogroman pomak u odnosu na prošlu godinu kada je Peking optužio čelnike lokalnih samouprava kako rasipaju fiskalne resurse na financiranje korupcije i njima podobnih projekata. Dani kada je postotak rasta bio dvoznamenkast davno su prošli, ali treba napomenuti kako će i rast od 6% u Kini imati veći utjecaj na globalni BDP danas, nego što je imao rast od 14% 2007. godine. To odražava činjenicu da se kinesko gospodarstvo udvostručilo od tada te da rast od jednog postotnog boda odgovara puno većem outputu. Kineska ekonomija morat će rasti otprilike 6-7% u sljedećih deset godina kako bi BDP po radniku konvergirao s onim Južne Koreje do sredine stoljeća. Zabrinutost kako će zemlja tada prestati biti jedan od glavnih pokretača globalnog rasta čine se pretjeranom.

Treba izdvojiti dvije stvari, kao prvo Kina sve više prelazi na uslužno orijentiranu ekonomiju, njena potražnja za mnogom robom će se usporiti, čak i ako temeljni rast ostane povišen. Drugo, Kina će nastaviti doprinositi globalnoj dezinflaciji. Zapanjujuće je kako se omjer duga u BDP-u povećao za 40 postotnih bodova u odnosu na 2011., a proizvođačke cijene zapravo padale u tom razdoblju.

Što se događa kada se stabilizira razina duga?
Odgovor je kako će se dodatno intenzivirati deflacijske snage. Suficit koji je Kina imala dramatično je pao kao udio u BDP-u u proteklih osam godina. Međutim ono što je važno za ostatak svijeta je koliko uštede Kina upumpava u globalnu ekonomiju do te mjere da je i dalje glavna deflacijska sila. MMF očekuje kako će kineski saldo tekućeg računa rasti umjereno do 3,2% BDP-a u 2016. kao dio globalnog (bivšeg Kineskog) BDP-a. To će biti jednako razini koja je dostignuta 2007. godina u kojoj je Kina imala suficit u iznosu 10% kineskog BDP-a. Razduživanje tržišta u nastajanju će se nastaviti, ali će se izbjegavati sistemska kriza.

Kina nije jedina koja se mora boriti s prekomjernim rastom duga. Ostala tržišta u nastajanju se također nalaze na početku procesa razduživanja. Najugroženiji su izvoznici roba koji nisu donijeli značajne strukturne reforma tijekom dobrih godina, pa sada moraju trpjeti posljedice. Brazil, Rusija i Južna Afrika se nalaze visoko na tom popisu. Ne očekuje se kako će tržišta u nastajanju podleći krizi bilance plaćanja koja je 1990-ih potresala globalnu ekonomiju. Tada je većina tržišta u razvoju imala fiksne tečajeve koji su bili lak plijen za špekulativne napade. Danas tržišta u nastajanju preferiraju fleksibilne tečajeve iako njima često teško upravlja središnja banka. Većina novog duga koji su akumulirala tržišta u nastajanju, za razliku od 1990-ih, denominirana je u lokalne valute. Deprecijacija valute vjerojatno neće imati veći kontrakcijski učinak kao što je imala tada, a može se pokazati stimulativna u povećanju izvoza. To ne znači da su tržišta u nastajanju od male važnosti za svjetsku ekonomiju. Sporiji rast takvih tržišta i dalje će imati negativan utjecaj na cijene roba. Porast štednje i pad investicija nastavit će rast globalne štednje. To će staviti pritisak na prinose globalnih obveznica. Isto tako možemo reći kako je niska vjerojatnost nastanka rizika sustavne krize.

Platinum fondovi na tržištu Azije
Fond Platinum Global Opportunity blago je izravno izložen kineskim dionicama, s ukupno samo jednom kineskom dionicom Vipshop Holdings Ltd. (ADR) i udjelom do 3% portfelja. Od početka ove godine do sredine srpnja cijena dionice Vipshop Holdings Ltd. je porasla 16%.

Izvor: Analitičari, Platinum Invest