- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 25.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 28.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 28.03.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- 28.03.2024 Potpisan ugovor o suradnji između FOI-ja i Siemensa Energy
- 28.03.2024 Dividenda 24 eura po dionici
- 27.03.2024 Za energetsku obnovu višestambenih zgrada u 2024. godini 200 mil. eura
Objavljeno: 11.09.2012
Stabilizacija cijene bakra ukazuje na oporavak gospodarstva (11.09.2012)
Podijeli sadržaj: | ||||
Europska središnja banka vratila optimizam na tržišta
Nakon što su zapadna dionička tržišta rasla od lipnja, u drugoj polovici kolovoza došlo je do zaustavljanja rasta. Početkom rujna u fokusu tržišta bili su potezi Europske središnje banke, te su ulagači uvjereni da je predsjednik ECB-a, Mario Monti, odlukom o neograničenom kupovanju državnih obveznica na dobrom putu ka spriječavanju kolapsa Eura. Čini se da investitori imaju povjerenja u "Super Maria" te su indeksi u četvrtak (06.09.2012. godine) dosegli ili premašili najviše razine iz ožujka ove godine.
Njemački DAX trgovanje je u četvrtak završio na 7.159,00 bodova što je vrijednost na kojoj je bio u ožujku ove godine. Isto vrijedi i za američki Nasdaq, dok je S&P 500 dostigao razinu od 1.432,00 boda što je iznad vrijednosti od ožujka ove godine te se nalazi na četverogodišnjem vrhuncu. Dakle, čini se da je intervencija ECB-a (kao i spremnost američke središnje banke), dala vjetar u leđa tržištu jer su inače rujan i listopad tradicionalno slabiji mjeseci u godini što se tiče trgovanja na burzama.
Slika 1: Kretanje američkog indeksa S&P 500
Mario Draghi, predsjednik ECB-a objavio je proteklog mjeseca kako će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi smirio dionička tržišta i donio mjere za ublažavanje dužničke krize. Isprva se činilo kako je predsjednik ECB-a preoptimističan te da su njegove izjave uzete s rezervom s obzirom na neusklađenost europskih partnera, tako da su u prvi čas tržišta zabilježila padove. Nakon toga došlo je do brzog oporavka i rasta, inače umjerenog do sredine kolovoza te su na taj način indeksi probili neke psihološke razine. Iznenađuje lakoća kojom je njemački DAX probio razinu od 7.000,00 bodova dok je američki S&P 500 lako dosegnuo razinu od 1.400,00 bodova. Dodatnu snagu tržišta su pokazala time što su se ove dvije razine pokazale kao dobra potpora. Iako potezi g Draghija nisu u prvi mah tržištima djelovali uvjerljivo, tržišta su vrlo brzo shvatila da je malo vjerojatno da prvi čovjek ECB-a blefira.
Intervencija središnje banke, a predsjednik FED-a je na tradicionalnom susretu u Jackson Halleu spomenuo mogućnost daljnje intervencije, podigla je u kolovozu cijene zlata. Čak i ranije ove godine cijena zlata je u više navrata testirala razinu od 1.550,00 dolara po unci. Ta potpora se pokazala vrlo čvrsta te su se na toj razini uključili i kineski kupci. U kolovozu je nastavljen rast te je cijena porasla do 1.700,00 dolara po unci. U usponu je i cijena srebra te je njen rast u promatranom razdoblju premašio 20 posto.
Slika 2: kretanje cijene zlata
Zbog očekivane intervencije ECB-a došlo je i do smirivanja obvezničkih tržišta u Europi. Tako su napokon pale kamate na španjolske i talijanske obveznice. Prve su pale na razine ispod šest posto, dok su druge malo niže te su sada nešto više od pet posto. Ovo se pozitivno odrazilo i na talijanske i španjolske dionice. Gledano po sektorima snažnije su se oporavile bankarske dionice te dionice rudarskih kompanija. Oporavak je uslijedio u onim sektorima koji su bili najviše pogođeni usporavanjem svjetskog gospodarstva te krizom. Ako pogledamo cijenu bakra, koja je u prošlosti bila dobar pokazatelj gospodarskih aktivnosti, ona se trenutno nalazi na dnu. Cijena bakra se smatra vrlo dobrim indikatorom tako da se nadamo da će se njegova cijena stabilizirati.
Rastu indeksa na kraju prvog tjedna rujna, doprinijeli su i nešto bolji gospodarski podaci posebno iz SAD-a (broj novih radnih mjesta i smanjenje broja naknada za nezaposlene) koje su zbog samodostatnosti svog gospodarstva manje osjetljivi na pad gospodarske aktivnosti u Europi. Makroekonomski podaci su se u ostatku svijeta pogoršali, što osobito vrijedi za Europu, gdje je PMI indeks ponovno u padu. Europska središnja banka je snizila prognozu gospodarskog rasta za ovu i iduću godinu. Ovogodišnji rast u eurozoni snižen je za 0,40 posto (prethodna prognoza bila je -0,10 posto), dok se za sljedeću godinu prognozira rast od 0,50 posto (pretkodna prognoza bila je 1,00 posto).
Na žalost, ECB je također revidirao prognozu inflacije, i to prema gore. Ona bi u ovoj godini trebala iznositi 2,40 do 2,50 posto a u idućoj godini od 1,60 do 1,90 posto. Takva prognoza veće inflacije je razumljiva stoga što je Središnja banka zadržala ključnu kamatnu stopu na razini od 0,75 posto.
Povjerenje u poteze ECB-a očituje se i u tečaju eura koji je u kolovozu, kao i početkom rujna ojačao u odnosu na američki dolar. Od lokalnog dna, sa kraja srpnja kada je dotaknuo razinu od 1,20 USD, dobio je na vrijednosti za više od pet posto i trenutno je na razini od 1,2674 USD.
Slika 3: tečajne razlike
Pozitivna atmosfera se u petak ujutro (07.09.2012.) preselila iz Europe u Aziju. Azijski indeksi, pogotovo kineski u Hong Kongu, u ovoj su se godini suočili s hlađenjem kineske ekonomije, što je rezultiralo skromnim porastima indeksa. Ali samo u petak ujutro HSI indeks u Hong Kongu porastao je za tri posto. Pozitivnoj atmosferi u Europi i SAD-u pomogle su najave kineskih vlasti kako će dodatnim infrastrukturnim projektima potaknuti rast kineskog gospodarstva. S obzirom da su nam poznati učinci takvih mjera iz 2008. godine, razumljiva je i pozitivna reakcija ulagača. Nakon četiri godine financijske krize, njeno postupno jenjavanje svakako bi bilo dobrodošlo te bi se vratilo povjerenje na financijska tržišta.
Da nije sve tako crno pokazuje i posljednji primjer iz Hrvatske. Nova vlada je provođenjem poreznih reformi uspjela uvjeriti agenciju za kreditne rejtinge Fitch u stabilnost financija te ona postojeći rejting iz negativnog pretvorila u onaj sa stabilnim izgledima. Ministar financija Linić je zadovoljan time izjavio da iako mjere nisu popularne u javnosti da su pokazale pozitivan utjecaj na budućnost. To znači više investicija i radnih mjesta u budućnosti.
mag. Aleš Borko
fond menadžer,
Ilirika Investments
Nakon što su zapadna dionička tržišta rasla od lipnja, u drugoj polovici kolovoza došlo je do zaustavljanja rasta. Početkom rujna u fokusu tržišta bili su potezi Europske središnje banke, te su ulagači uvjereni da je predsjednik ECB-a, Mario Monti, odlukom o neograničenom kupovanju državnih obveznica na dobrom putu ka spriječavanju kolapsa Eura. Čini se da investitori imaju povjerenja u "Super Maria" te su indeksi u četvrtak (06.09.2012. godine) dosegli ili premašili najviše razine iz ožujka ove godine.
Njemački DAX trgovanje je u četvrtak završio na 7.159,00 bodova što je vrijednost na kojoj je bio u ožujku ove godine. Isto vrijedi i za američki Nasdaq, dok je S&P 500 dostigao razinu od 1.432,00 boda što je iznad vrijednosti od ožujka ove godine te se nalazi na četverogodišnjem vrhuncu. Dakle, čini se da je intervencija ECB-a (kao i spremnost američke središnje banke), dala vjetar u leđa tržištu jer su inače rujan i listopad tradicionalno slabiji mjeseci u godini što se tiče trgovanja na burzama.
Slika 1: Kretanje američkog indeksa S&P 500
Mario Draghi, predsjednik ECB-a objavio je proteklog mjeseca kako će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi smirio dionička tržišta i donio mjere za ublažavanje dužničke krize. Isprva se činilo kako je predsjednik ECB-a preoptimističan te da su njegove izjave uzete s rezervom s obzirom na neusklađenost europskih partnera, tako da su u prvi čas tržišta zabilježila padove. Nakon toga došlo je do brzog oporavka i rasta, inače umjerenog do sredine kolovoza te su na taj način indeksi probili neke psihološke razine. Iznenađuje lakoća kojom je njemački DAX probio razinu od 7.000,00 bodova dok je američki S&P 500 lako dosegnuo razinu od 1.400,00 bodova. Dodatnu snagu tržišta su pokazala time što su se ove dvije razine pokazale kao dobra potpora. Iako potezi g Draghija nisu u prvi mah tržištima djelovali uvjerljivo, tržišta su vrlo brzo shvatila da je malo vjerojatno da prvi čovjek ECB-a blefira.
Intervencija središnje banke, a predsjednik FED-a je na tradicionalnom susretu u Jackson Halleu spomenuo mogućnost daljnje intervencije, podigla je u kolovozu cijene zlata. Čak i ranije ove godine cijena zlata je u više navrata testirala razinu od 1.550,00 dolara po unci. Ta potpora se pokazala vrlo čvrsta te su se na toj razini uključili i kineski kupci. U kolovozu je nastavljen rast te je cijena porasla do 1.700,00 dolara po unci. U usponu je i cijena srebra te je njen rast u promatranom razdoblju premašio 20 posto.
Slika 2: kretanje cijene zlata
Zbog očekivane intervencije ECB-a došlo je i do smirivanja obvezničkih tržišta u Europi. Tako su napokon pale kamate na španjolske i talijanske obveznice. Prve su pale na razine ispod šest posto, dok su druge malo niže te su sada nešto više od pet posto. Ovo se pozitivno odrazilo i na talijanske i španjolske dionice. Gledano po sektorima snažnije su se oporavile bankarske dionice te dionice rudarskih kompanija. Oporavak je uslijedio u onim sektorima koji su bili najviše pogođeni usporavanjem svjetskog gospodarstva te krizom. Ako pogledamo cijenu bakra, koja je u prošlosti bila dobar pokazatelj gospodarskih aktivnosti, ona se trenutno nalazi na dnu. Cijena bakra se smatra vrlo dobrim indikatorom tako da se nadamo da će se njegova cijena stabilizirati.
Rastu indeksa na kraju prvog tjedna rujna, doprinijeli su i nešto bolji gospodarski podaci posebno iz SAD-a (broj novih radnih mjesta i smanjenje broja naknada za nezaposlene) koje su zbog samodostatnosti svog gospodarstva manje osjetljivi na pad gospodarske aktivnosti u Europi. Makroekonomski podaci su se u ostatku svijeta pogoršali, što osobito vrijedi za Europu, gdje je PMI indeks ponovno u padu. Europska središnja banka je snizila prognozu gospodarskog rasta za ovu i iduću godinu. Ovogodišnji rast u eurozoni snižen je za 0,40 posto (prethodna prognoza bila je -0,10 posto), dok se za sljedeću godinu prognozira rast od 0,50 posto (pretkodna prognoza bila je 1,00 posto).
Na žalost, ECB je također revidirao prognozu inflacije, i to prema gore. Ona bi u ovoj godini trebala iznositi 2,40 do 2,50 posto a u idućoj godini od 1,60 do 1,90 posto. Takva prognoza veće inflacije je razumljiva stoga što je Središnja banka zadržala ključnu kamatnu stopu na razini od 0,75 posto.
Povjerenje u poteze ECB-a očituje se i u tečaju eura koji je u kolovozu, kao i početkom rujna ojačao u odnosu na američki dolar. Od lokalnog dna, sa kraja srpnja kada je dotaknuo razinu od 1,20 USD, dobio je na vrijednosti za više od pet posto i trenutno je na razini od 1,2674 USD.
Slika 3: tečajne razlike
Pozitivna atmosfera se u petak ujutro (07.09.2012.) preselila iz Europe u Aziju. Azijski indeksi, pogotovo kineski u Hong Kongu, u ovoj su se godini suočili s hlađenjem kineske ekonomije, što je rezultiralo skromnim porastima indeksa. Ali samo u petak ujutro HSI indeks u Hong Kongu porastao je za tri posto. Pozitivnoj atmosferi u Europi i SAD-u pomogle su najave kineskih vlasti kako će dodatnim infrastrukturnim projektima potaknuti rast kineskog gospodarstva. S obzirom da su nam poznati učinci takvih mjera iz 2008. godine, razumljiva je i pozitivna reakcija ulagača. Nakon četiri godine financijske krize, njeno postupno jenjavanje svakako bi bilo dobrodošlo te bi se vratilo povjerenje na financijska tržišta.
Da nije sve tako crno pokazuje i posljednji primjer iz Hrvatske. Nova vlada je provođenjem poreznih reformi uspjela uvjeriti agenciju za kreditne rejtinge Fitch u stabilnost financija te ona postojeći rejting iz negativnog pretvorila u onaj sa stabilnim izgledima. Ministar financija Linić je zadovoljan time izjavio da iako mjere nisu popularne u javnosti da su pokazale pozitivan utjecaj na budućnost. To znači više investicija i radnih mjesta u budućnosti.
mag. Aleš Borko
fond menadžer,
Ilirika Investments
Podijeli sadržaj: | ||||
- 25.03.2024 ZSE DANAS: Crobexi pali na početku tjedna, promet umanjen
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze na rekordnim razinama, očekuj...
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 24.03.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta drugi tje...
- 25.03.2024 TJEDNI PREGLED: Odličan tjedan za fondove, dobitnici u fokus...
- 01.03.2024 PRIPAJANJE - InterCapital pripaja InterCapital Conservative Balanced
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 21.11.2023 Portfelj 60/40: Balans između rasta i sigurnosti
- 27.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 26.03.2024. - OTP Invest
- 25.03.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXIV
- 25.03.2024 Dionički indeks S&P500 testirao novi povijesni maksimum!
- 20.03.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - veljača 2024.
- 19.03.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 18.03.2024. - OTP Invest
- 27.03.2024 Mirovinski fondovi - U minusu većina Mirexa
- 26.03.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova nadomak 21 mlrd eura
- 26.03.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u minusu
- 26.03.2024 MIROVINCI TJEDNO: Treći tjedan zaredom prevladali fondovi s pozitivnim rezultatom
- 25.03.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 28.03.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi povećali gubitke na tjednoj razini
- 28.03.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze blago porasle
- 28.03.2024 ZSE OTVARANJE: Crobexi na putu tjednih gubitaka
- 28.03.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Burze porasle, dolar stabilan
- 28.03.2024 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 27.03.2024 Američka središnja banka potvrdila rekordni gubitak u 2023.
- 19.03.2024 Skok prihoda Xiaomija na kraju 2023.
- 18.03.2024 Erste banka ostvarila 219 mln eura dobiti na krilima rasta kamatnih prihoda
- 15.03.2024 Njemački nekretninski div u gubitku od gotovo sedam mlrd eura
- 13.03.2024 Skok godišnje dobiti i prihoda vlasnika Zare
- 28.03.2024 Umjetna inteligencija ′guta′ struju
- 28.03.2024 Promet industrije veći za 0,3 posto
- 28.03.2024 Potpisan ugovor o suradnji između FOI-ja i Siemensa Energy
- 28.03.2024 Dividenda 24 eura po dionici
- 27.03.2024 Za energetsku obnovu višestambenih zgrada u 2024. godini 200 mil. eura