- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 25.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dominacija Končara
- 25.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Končara
- 25.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze stagniraju, ulagači oprezni
- 25.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 25.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, tehnološki sektor pod pritiskom
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 25.04.2024 Nestlé objavio financijske rezultate za prvo tromjesečje 2024. godine
- 25.04.2024 Atlantic grupa u prvom tromjesečju s 3,2 posto većom dobiti nego lani
- 25.04.2024 Vujčić očekuje pad inflacije na 2% tijekom ljeta, te rast gospodarstva veći od 3,2%
- 25.04.2024 Novi poslovi u Sloveniji i Albaniji vrijedni više od 27 milijuna eura
- 25.04.2024 Prilika da građani sami proizvode i dijele energiju
- 25.04.2024 Njemačke potrošače ohrabrili dogovori o plaćama
- 25.04.2024 Odlična poslovna godina za dioničare Jadranskog naftovoda
OTP INVEST Objavljeno: 01.08.2016
Globalni pregled
Podijeli sadržaj: | ||||
SAD
Američka ekonomija je u 2015. godini imala rast BDP-a od 2,4% p.a. što je već sedma godina kako gospodarstvo raste. U prvom kvartalu ove godine rast je oslabio i iznosi samo 0,8%. Nekoliko je razloga tome. Jaki pad cijene nafte je uzrokovao da veliki broj naftnih kompanija smanji svoje poslovanje ili potpuno prekine proizvodnju nafte koja nije rentabilna na ovako
niskim razinama. SAD je postao izvoznik nafte u zadnjih nekoliko godina, pa iz tog razloga svako smanjenje cijene nafte negativno utječe na broj radnih mjesta u energetskom sektoru. Isto tako usporavanje kineskog ekonomskog rasta negativno utječe na globalnu ekonomiju pa tako i na SAD. I na samom kraju rastuća vrijednost dolara negativno utječe na američki izvoz i na konkurentnost s jedne strane, a s druge strane predstavlja težak teret za one zemlje u razvoju koje su se zadnjih godina zaduživale u dolarima. Ipak nakon što su cijene nafte u porastu zadnja tri mjeseca a i dolar je malo oslabio, osjeća se ubrzanje BDP-a u drugom kvartalu. Nezaposlenost je vrlo niska i iznosi 5,0%. Postoje i prve naznake rasta inflacije u prvom dijelu godine ali ona je još uvijek vrlo niskih 1,1% p.a.
Glavna tema u investicijskoj javnosti u prvih pet mjeseci je da li će, kada i u kojem obimu Američka središnja banka (FED) nastaviti s procesom povećavanja referentnih kamatnih stopa, započetim krajem prošle godine. Čelnici banke smatraju da je američka ekonomija dovoljno snažna da podnese dodatno povećanje kamatnih stopa. Svaki novi podatak o stanju ekonomije utječe na raspoloženje onih koji smatraju da će doći do rasta kamatnih stopa i drugih koji misle da neće, što tržište čini nervoznim.
Eurozona
Nastavlja se program otkupa obveznica na tržištu od strane Europske središnje banke (ECB) koji ima za cilj dodatno ubrizgavanje likvidnosti u bankarski sektor. Dodatna količina novca bi se (po tom planu) trebala iskoristiti za povećanje kreditnih plasmana gospodarstvu i prema stanovništvu. Taj program tzv. QE (quantitative easing) je preuzet od strane SAD-a gdje je proveden od 2009. do 2014. godine i gdje je pokazao određeni uspjeh. Međutim nije do kraja uspio otkloniti sve neravnoteže nastale uslijed globalne financijske krize 2008.-2009.
Vrijeme će pokazati kakve će rezultate ovaj program donijeti u eurozoni, ali na temelju onoga što se do sada napravilo, možemo ocijeniti da ovaj program ipak ima određeni pozitivni učinak na gospodarstvo u eurozoni.
Pad cijene nafte u zadnjim godinama je pozitivno utjecao na europsko gospodarstvo jer je eurozona veliki uvoznik nafte. Smanjeni trošak za energente utjecao je na povećanje potrošnje domaćinstava. Kako cijena nafte jako utječe na sve ostale cijene, njen veliki pad doveo je do negativne inflacije (deflacije) u eurozoni. U svom programu rada ECB ima cilj da inflacija bude "ispod dva posto ali blizu toga" i za sada joj rezultat ne ide u prilog. Za središnje banke je inflacija puno manje zlo nego deflacija koja sa sobom nosi pad cijena,
pad prihoda, pad dobiti, pad zaposlenosti, manjak potražnje itd...
Rast BDP-a u 2015. godini je bio 1,5%, a za ovu godinu se predviđa isti rast od 1,5% p.a. Eurozona planira izgraditi terminale za uvoz američkog plina kako bi smanjila ovisnost o Rusiji. Geopolitički rizik u eurozoni je još uvijek jako velik zbog nestabilne situacije na njenim granicama.
Kina
Kina je imala rast BDP-a otprilike 10 posto godišnje od 1990. do danas. Svima je jasno da je takav rast u budućnosti nemoguć. Kineske vlasti pokušavaju zadnjih nekoliko godina promijeniti model ekonomskog rasta. Dok je u prošlosti rast bio zasnovan na poticanju proizvodnje i izvoza sada se želi postići zaokret na način da se potiče potrošnja stanovništva i smanje prevelike investicije u industriju jer Kina ima višak proizvodnih kapaciteta. Rast BDP-a u Kini u 2015. godini je bio 6,9%, a za 2016. se predviđa rast od 6,5% p.a. Kod pojedinih investitora postoji strah da je kineski bankarski sektor opterećen velikim brojem loših kredita i da bi banke trebalo dokapitalizirati. Teško je imati pouzdane podatke o tome, jer statistika u Kini još uvijek nije potpuno vjerodostojna i transparentna.
Tržište nekretnina je u dosta turbulentnoj fazi jer se smjenjuju trendovi rasta cijena nekretnina s iznenadnim padovima, a razlike u cijenama su jako visoke od regije do regije. Po nekim izračunima Kina će u narednim godinama imati problema s manjkom radne snage što bi moglo imati određeni utjecaj na stabiliziranje cijena nekretnina u velikim gradovima. Dugo godina u Kini je bio trend da svaka regija (ili veliki grad) mora imati tvornice u svim sektorima teške industrije što je dovelo do neracionalnog i prevelikog investiranja u ovaj dio gospodarstva. Kina želi imati stabilan tečaj prema dolaru i koristi devizne rezerve za obranu tečaja. Napetosti sa susjednim zemljama u Južnom kineskom moru se nastavljaju.
OTP Invest
Žarko Buzuk, glavni portfolio manager
Američka ekonomija je u 2015. godini imala rast BDP-a od 2,4% p.a. što je već sedma godina kako gospodarstvo raste. U prvom kvartalu ove godine rast je oslabio i iznosi samo 0,8%. Nekoliko je razloga tome. Jaki pad cijene nafte je uzrokovao da veliki broj naftnih kompanija smanji svoje poslovanje ili potpuno prekine proizvodnju nafte koja nije rentabilna na ovako
niskim razinama. SAD je postao izvoznik nafte u zadnjih nekoliko godina, pa iz tog razloga svako smanjenje cijene nafte negativno utječe na broj radnih mjesta u energetskom sektoru. Isto tako usporavanje kineskog ekonomskog rasta negativno utječe na globalnu ekonomiju pa tako i na SAD. I na samom kraju rastuća vrijednost dolara negativno utječe na američki izvoz i na konkurentnost s jedne strane, a s druge strane predstavlja težak teret za one zemlje u razvoju koje su se zadnjih godina zaduživale u dolarima. Ipak nakon što su cijene nafte u porastu zadnja tri mjeseca a i dolar je malo oslabio, osjeća se ubrzanje BDP-a u drugom kvartalu. Nezaposlenost je vrlo niska i iznosi 5,0%. Postoje i prve naznake rasta inflacije u prvom dijelu godine ali ona je još uvijek vrlo niskih 1,1% p.a.
Glavna tema u investicijskoj javnosti u prvih pet mjeseci je da li će, kada i u kojem obimu Američka središnja banka (FED) nastaviti s procesom povećavanja referentnih kamatnih stopa, započetim krajem prošle godine. Čelnici banke smatraju da je američka ekonomija dovoljno snažna da podnese dodatno povećanje kamatnih stopa. Svaki novi podatak o stanju ekonomije utječe na raspoloženje onih koji smatraju da će doći do rasta kamatnih stopa i drugih koji misle da neće, što tržište čini nervoznim.
Eurozona
Nastavlja se program otkupa obveznica na tržištu od strane Europske središnje banke (ECB) koji ima za cilj dodatno ubrizgavanje likvidnosti u bankarski sektor. Dodatna količina novca bi se (po tom planu) trebala iskoristiti za povećanje kreditnih plasmana gospodarstvu i prema stanovništvu. Taj program tzv. QE (quantitative easing) je preuzet od strane SAD-a gdje je proveden od 2009. do 2014. godine i gdje je pokazao određeni uspjeh. Međutim nije do kraja uspio otkloniti sve neravnoteže nastale uslijed globalne financijske krize 2008.-2009.
Vrijeme će pokazati kakve će rezultate ovaj program donijeti u eurozoni, ali na temelju onoga što se do sada napravilo, možemo ocijeniti da ovaj program ipak ima određeni pozitivni učinak na gospodarstvo u eurozoni.
Pad cijene nafte u zadnjim godinama je pozitivno utjecao na europsko gospodarstvo jer je eurozona veliki uvoznik nafte. Smanjeni trošak za energente utjecao je na povećanje potrošnje domaćinstava. Kako cijena nafte jako utječe na sve ostale cijene, njen veliki pad doveo je do negativne inflacije (deflacije) u eurozoni. U svom programu rada ECB ima cilj da inflacija bude "ispod dva posto ali blizu toga" i za sada joj rezultat ne ide u prilog. Za središnje banke je inflacija puno manje zlo nego deflacija koja sa sobom nosi pad cijena,
pad prihoda, pad dobiti, pad zaposlenosti, manjak potražnje itd...
Rast BDP-a u 2015. godini je bio 1,5%, a za ovu godinu se predviđa isti rast od 1,5% p.a. Eurozona planira izgraditi terminale za uvoz američkog plina kako bi smanjila ovisnost o Rusiji. Geopolitički rizik u eurozoni je još uvijek jako velik zbog nestabilne situacije na njenim granicama.
Kina
Kina je imala rast BDP-a otprilike 10 posto godišnje od 1990. do danas. Svima je jasno da je takav rast u budućnosti nemoguć. Kineske vlasti pokušavaju zadnjih nekoliko godina promijeniti model ekonomskog rasta. Dok je u prošlosti rast bio zasnovan na poticanju proizvodnje i izvoza sada se želi postići zaokret na način da se potiče potrošnja stanovništva i smanje prevelike investicije u industriju jer Kina ima višak proizvodnih kapaciteta. Rast BDP-a u Kini u 2015. godini je bio 6,9%, a za 2016. se predviđa rast od 6,5% p.a. Kod pojedinih investitora postoji strah da je kineski bankarski sektor opterećen velikim brojem loših kredita i da bi banke trebalo dokapitalizirati. Teško je imati pouzdane podatke o tome, jer statistika u Kini još uvijek nije potpuno vjerodostojna i transparentna.
Tržište nekretnina je u dosta turbulentnoj fazi jer se smjenjuju trendovi rasta cijena nekretnina s iznenadnim padovima, a razlike u cijenama su jako visoke od regije do regije. Po nekim izračunima Kina će u narednim godinama imati problema s manjkom radne snage što bi moglo imati određeni utjecaj na stabiliziranje cijena nekretnina u velikim gradovima. Dugo godina u Kini je bio trend da svaka regija (ili veliki grad) mora imati tvornice u svim sektorima teške industrije što je dovelo do neracionalnog i prevelikog investiranja u ovaj dio gospodarstva. Kina želi imati stabilan tečaj prema dolaru i koristi devizne rezerve za obranu tečaja. Napetosti sa susjednim zemljama u Južnom kineskom moru se nastavljaju.
OTP Invest
Žarko Buzuk, glavni portfolio manager
Podijeli sadržaj: | ||||
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 15.04.2024. - OTP Invest
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 23.04.2024 Mirovinski fondovi - Većina Mirexa u plusu
- 25.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi porasli, dominacija Končara
- 25.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi porasli, u fokusu dionice Končara
- 25.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze stagniraju, ulagači oprezni
- 25.04.2024 ZSE OTVARANJE: Očekuje se stagnacija Crobexa nakon dva dana pada
- 25.04.2024 AZIJSKA TRŽIŠTA: Ulagači oprezni, tehnološki sektor pod pritiskom
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 25.04.2024 Nestlé objavio financijske rezultate za prvo tromjesečje 2024. godine
- 25.04.2024 Atlantic grupa u prvom tromjesečju s 3,2 posto većom dobiti nego lani
- 25.04.2024 Vujčić očekuje pad inflacije na 2% tijekom ljeta, te rast gospodarstva veći od 3,2%
- 25.04.2024 Novi poslovi u Sloveniji i Albaniji vrijedni više od 27 milijuna eura
- 25.04.2024 Prilika da građani sami proizvode i dijele energiju
- 25.04.2024 Njemačke potrošače ohrabrili dogovori o plaćama
- 25.04.2024 Odlična poslovna godina za dioničare Jadranskog naftovoda